Posljednjeg  radnog dana njemačkog parlamenta Bundestaga uoči ljetne pauze, zastupnici su se dobrim dijelom bavili zapadnim Balkanom. Prvo je odobreno produljenje mandata vojnika Bundeswehra u sklopu misije KFOR na Kosovu, a zatim je Bundestag velikom većinom glasova odobrio ponovno sudjelovanje njemačkih vojnika u sklopu sigurnosne misije Europske unije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini. Istodobno je glasovima socijaldemokrata, liberala i zelenih kao stranaka vladajuće koalicije te demokršćanske Unije CDU/CSU prihvaćena i rezolucija pod nazovom "Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost" kojom se od vlade traži intenziviranje angažmana u BiH. 

Desno populistička AfD i stranka Ljevica su odbacile mandat: AfD smatra da njemački vojnici u BiH "nemaju što tražiti", a stranka Ljevica smatra da u ovom trenutku nema potrebe da Njemačka šalje svoje vojnike u BiH i time dodatno "dolijeva ulje na vatru". Obje stranke su odbacile i rezoluciju o BiH. Za obnovu mandata je glasalo 518 zastupnika, protiv 96 a tri zastupnika se suzdržalo od glasanja.

Njemačka mora biti vojno prisutna u BiH

"Našim vojnim prisustvom otežavamo ruske pretenzije u Bosni i Hercegovini", rekao je uoči glasovanja u Bundestagu zastupnik demokršćanske Unije CDU/CSU Knut Abraham. I ostali govornici su isticali potrebu stabilizacije Bosne i Hercegovine posebice u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu i bojazni da bi Moskva mogla negativno utjecati na stabilnost u regiji posebice u Bosni i Hercegovini.

Zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Adis Ahmetović, koji se smatra i jednim od rodonačelnika rezolucije o BiH, se iznova založio za sankcioniranje onih koji u BiH streme separatističkim ciljevima. Socijaldemokratski političar je u raspravi koja je prethodila odluci o produljenju mandata u sklopu KFOR-a govorio o povijesnom danu za odnose Njemačke i Bosne i Hercegovine. "Mi smo pokrenuli preokret u njemačkoj politici prema zapadnom Balkanu. Kako ne bi bili izigrani vjerodostojnost i povjerenje sada moraju uslijediti konkretni potezi", rekao je Ahmetović, koji od početka godine djeluje i kao izvjestitelj SPD-a za zapadni Balkan u vanjskopolitičkom odboru Bundestaga. On je u svom govoru iznova odbacio mogućnost stvaranja trećeg entiteta u BiH.

Kontroverze oko rezolucije prevladane

Ahmetović se osvrnuo i na kontroverze koje su pratile nastanak rezolucije posljednjih mjesci. "To pokazuje da smo pogodili u živac, štoviše da smo gurnuli prst u ranu", rekao je Ahmetović. Rezolucija je dijelom izazvala spor unutar samog socijaldemokratskog zastupničkog kluba SPD-a. Zastupnik Josip Juratović je zahtjevao da se uz imena Milorada Dodika i Dragana Čovića u rezoluciju uvrsti i ime Bakira Izetbegovića kao predstavnika treće nacionalističke struje koja onemogućava napredak zemlje, što je međutim odbijeno. U raspravi koja je prethodila usvajanju rezolucije SPD-ov zastupnik Christian Petry je spomenuo i Bakira Izetbegovića kao nositelja nacionalističke politike.

Osuda hrvatskog, srpskog ali i bošnjačkog nacionalizma

Rezolucija je pregled dobro poznate situacije u Bosni i Hercegovini, situacije koja je plod ratnih zbivanja u devedesetima i gotovo tridesetogodišnje disfunkcije države i njezinih organa. U njoj stranke vladajuće koalicije od njemačke vlade traže pojačani angažman u BiH kako bi se reagiralo na "rastuće napetosti i separatističke tendencije".

U rezoluciji zastupnici Bundestaga traže da se njemačka vlada na razini Europske unije založi i za to da se osobe, institucije i poduzeća koja "potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavno-pravni poredak BiH" podvrgnu sankcijama.

U nacrtu rezolucije doslovno stoji: "Nacionalističke političke elite u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama ciljano instrumentaliziraju navodne etničke razlike, a sve u svrhu vlastitog bogaćenja i održavanja moći." No posebno se spominje nacionalističko agiranje Milorada Dodika i Dragana Čovića "koje je usmjereno uništenju BiH kao države i domovine različitih naroda".

Upozorenje Zagrebu i Beogradu

Rezolucija donosi još jedan zanimljiv detalj koji se odnosi na ulogu Beograda i Zagreba.U njoj zastupnici Bundestaga od političkih vodstava Srbije, "također i s pogledom na aktualne pregovore o članstvu u EU-u", kao i Hrvatske, traže izričito distanciranje od nacionalističko–separatističkih snaga u BiH.

 Od njemačke vlade se u rezoluciji nadalje traži da pruži snažnu podršku Visokom predstavniku što uključuje i pojačanje resursa. Od zahtjeva je tu državno kontrolirani povrat malokalibarskog oružja kako bi se spriječila ilegalna trgovina istim, kao i aktivna podrška približavanju BiH NATO-u. Na listi zahtjeva Bundestaga je i nastavak aktiviranja Berlinskog procesa za zapadni Balkana koji je pokrenut još tijekom vladavine Angele Merkel.

Posebno mjesto zauzima zahtjev da se financiranje od strane njemačke vlade i EU institucija koncentrira na projekte s posebnim težištima kao što su to npr. programi razmjena za novinare, predstavnike civilnog društva i znanosti. Isto tako bi prednost pri financiranju trebali dobiti projekti koji ciljaju razmjeni iskustava u području dualnog obrazovanja kakvo se prakticira u Njemačkoj. Te također i projekti za jačanje medijske kompetencije i otpornosti prema kampanjama dezinformiranja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu