Njemačka je jedna od rijetkih europskih zemalja koje još uopće ustraju na instituciji vojne obveze. Od zemalja Europske unije, osim Njemačke, još jedino Austrija, Danska i Grčka svoje mladiće pozivaju u vojsku. No u Njemačkoj je ova praksa, uvedena dvije godine nakon osnivanja Bundeswehra 1955., polako na izdisaju. Nedavnom odlukom njemački parlament je služenje vojnog roka smanjio na 6 mjeseci a izgleda da bi ono i potpuno moglo biti ukinuto i to zbog štednje.

Žrtva štednje?

Njemački ministar obrane Karl Theodor zu Guttenberg nedavno je ustvrdio da vojna obveza više nije prikladna ni održiva u sadašnjem obliku. Jedan od najvažnijih motiva za ovakav stav je i primat štednje koji je svojim ministrima zadala kancelarka Angela Merkel. No i u svrsishodnost same obuke na dragovoljnoj bazi više malo tko vjeruje.

"Moje godište, dakle 60 mladića, od njih samo petorica služi vojni rok pod oružjem. Pola ih je proglašeno nesposobnima a ostatak služi civilni rok", kaže Sebastian Butzek, koji se trenutno nalazi na kraju tromjesečne osnovne obuke. Tko danas ide u Bundeswehr, čini to iz uvjerenja ili zato što želi nastaviti karijeru u vojsci. To je drugačije nego za vrijeme tzv. "hladnog rata" kad se vojna obveza shvaćala vrlo ozbiljno. "Građani u uniformama" kako se, zbog namjernog ograđivanja od vremena kada vojska nije uvijek bila na strani građana, prije zvalo pripadnike Bundeswehra, nekada su služili i 18 mjeseci. Danas, dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida i u potpuno promijenjenoj sigurnosnoj situaciji u Europi tolika vojska više nikome nije potrebna.

Gotovo polovica "nesposobna"

Stoga se i godinama poseže za instrumentom proglašavanja velikog broja mladića jedne generacije nesposobnima, kako bi se riješio problem tolikih ročnika. No Bundeswehr i dalje treba određeni broj vojnika koji se svjesno odlučuju na služenje pod oružjem. Razlozi zbog kojeg mladići ali i djevojke, za koje nikada nije postajala vojna obveza, dragovoljno odlaze u Bundeswehr su prije svega pragmatični. U vrijeme nezaposlenosti i nesigurnih radnih mjesta sigurna plaća je mnogima, pa tako i Patricu Meieru koji služi u vojarni u zapadnonjemačkom gradiću Mayenu, dovoljan argument. "Malo sam se informirao o obuci i došao do zaključka da Bundeswehr ipak pruža dosta toga čak i u nesigurnim vremenima. Sigurnije radno mjesto od onog pri Bundeswehru je teško zamisliti", zaključuje Meier.

No za tu plaću treba nešto i učiniti. Iako pretjeranog vojničkog drila u Bundeswehru uglavnom nema, vojnička svakodnevica ipak nije laka. Ustajanje u 5 i zatim obuka s najrazličitijim oružjem, često pod teškim vremenskim uvjetima. Vezist Butzek je u vojsku došao tjelesno spreman ali se tijekom obuke često našao na samoj granici izdržljivost. U toj ranoj fazi obuke i nadređeni koji put daju do znanja da u vojsci, usprkos novim vremeneima, vlada disciplina. „Veziste Bruderu, što ja to vidim. Imate pet minuta da počistite ovaj svinjac", grmi stožerni dočasnik. "Svinjac" to su dvije prazne boce mineralne vode.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Problemi s prisegom

Najteži dio - svečana prisega

Vrhunac vojnog roka za mnoge je svečano polaganje prisege. Iako ovaj čin nije tako naporan kao svakodnevne vojničke vježbe, mnogi su ročnici uoči svečanosti pod velikim stresom. "Rekli su nam da su već mnogi pali u nesvijest tijekom prisege. No protiv toga pomažu vježbe poput stiskanja šake ili premještanja s noge na nogu. Ja sam tijekom cijele prisege bio zaokupljen mišlju da se ne srušim, da mi se ne zacrni pred očima. Bila bi velika sramota da padnem u prvom redu i da me bolničari iznose na nosilima", razmišlja glasno ročnik Butzek.

Ovaj 18-togodišnjak bi mogao biti među posljednjima koji se bave ovakvim problemema. U budućnosti bi Bundeswehr trebao postati manja ali profesionalnija i za nove zadatke pripremljenija armija.

U sadašnje misije Bundeswehra u inozemstvu, od Kosova, preko roga Afrike pa do Afganistana se ionako ne smiju slati ročnici nego samo oni vojnici koji su se obvezali na produžetak službe. No osim vojne obveze pod oružjem postoji i ona civilna, za koju se u međuvemenu odlučuje većina pripadnika jednog godišta. I tu nastaju problemi jer, kako u panici javljaju njemačke socijalne službe, socijalni sustav u Njemačkoj je u međuvremenu nezamisliv bez ove vojske mladića koji uskaču pri onim poslovima, pogotovo na području njege, gdje je na slobodnom tržištu rada teško ili gotovo nemoguće naći prikladno osoblje. Politika je obećala da će i za ovaj problem, kao i za sve drugo, pronaći prikladno rješenje.

Autor: Andreas Noll/Nina Werkhäuser/Nenad Kreizer

Odg. ur.: D. Dragojević