1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
MigracijaNjemačka

Burne reakcije u Poljskoj nakon Scholzove kritike

26. rujna 2023

Poljska vlada je pod pritiskom zbog afere oko prodaje viza. I njemački kancelar Olaf Scholz zahtijeva objašnjenja od PiS-a o tom slučaju. U Varšavi su burno reagirali na njegove izjave.

Olaf Scholz na predizbornom skupu SPD-a u Bavarskoj
Olaf Scholz na predizbornom skupu SPD-a u BavarskojFoto: Dwi Anoraganingrum/Panama Pictures/picture alliance

Najprije je poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau oštro kritizirao izjave njemačkog kancelara po pitanju vizne afere, a nakon toga su i drugi članovi poljske vlade verbalno napali Olafa Scholza. „To je iznimna drskost  njemačkoga kancelara", rekao je ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro o onome što je Scholz izjavio na jednom predizbornom skupu SPD-a u Bavarskoj.

Ministar kulture Piotr Glinski je govorio o njemačkoj „oholosti", te je susjedima predbacio: „Njemačka želi vladati u Europi i želi svima dijeliti lekcije, to ne možemo dozvoliti." A šef poljske diplomacije Rau je saveznom kancelaru predbacio miješanje u poljsku predizbornu kampanju.

Zbigniew Rau, šef poljske diplomacijeFoto: Mateusz Wlodarczyk/NurPhoto/Getty Images

Što je Scholz rekao?

Scholz je, u kontekstu porasta broja migranata na njemačko-poljskoj granici, rekao da ne želi da susjedi Poljaci jednostavno propuštaju te ljude na drugu stranu granice. Postupak bi, kako je dodao Scholz, morao biti takav da „oni koji stignu u Poljsku tamo budu i registrirani, odnosno da tamo prođu kroz postupak provjere prava na azil." A ne da se vizama koje se dijelilo za novac samo dodatno povećava taj problem, naglasio je Scholz na predizbornom skupu svojih socijaldemokrata u Bavarskoj.

Već duže vrijeme i njemačke vlasti uočavaju da preko takozvane „bjeloruske rute" u Poljsku stiže sve više ljudi s područja Bliskog istoka i Afrike, koji onda nastavljaju svoj put u smjeru zapada.

Pritisak na vladajuću stranku

Zbog skandala oko izdavanja viza pritisak je usred predizborne kampanje u Poljskoj porastao prvenstveno na vladajuću stranku PiS (Pravo i pravda). Nacionalno konzervativna stranka se do sada naime zalagala za strogi kurs Europske unije u odnosu prema migrantima. Kako su objavili poljski mediji, konzulati te zemlje u inozemstvu su očigledno izdali veći broj šengenskih viza ljudima iz Afrike  ili Azije nakon što su oni platili mito. Poljske oporbene stranke tvrde da se radi o brojci i do 350.000 migranata koji su tako dobili poljske vize.

Ministar pravosuđa Ziobro tvrdi pak da se broj slučajeva kreće u mikro-području. On tvrdi da njemačkom kancelaru Scholzu uopće nisu važne činjenice, te je predbacio Scholzu da samo želi „da Tusk postane premijer".

Donalda Tuska, bivšeg predsjednika Europskog vijeća i aktualnog „Spitzenkandidata" oporbene Građanske platforme za izbore koji se održavaju sredinom listopada, vladajući desničarski tabor često pokušava diskreditirati kao „odvjetnika njemačkih interesa". 

„To jednostavno nije točno"

Poljski pravni stručnjak Artur Nowak-Far opomenuo je poljsku vladu te joj poručio da je vrijeme da stavi činjenice na stol: „Partner u Šengenskom prostoru očekuje da se korektno implementira pravne propise. I onda mu se odgovori kako njegova očekivanja krše poljski suverenitet. To jednostavno nije točno."

U međuvremenu je i europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson zatražila od Poljaka da razjasne cijelu stvar, odnosno prigovore na račun izdavanja spornih viza. Njemačka ministrica policije Nancy Faeser bi se tijekom ovog tjedna trebala sastati sa svojim poljskim kolegom te s njim porazgovarati o mogućnosti uvođenja dodatnih graničnih kontrola.

U Poljskoj se 15. listopada bira novi parlament. Vladajući PiS je pitanje migracija proglasio središnjom predizbornom temom. Cilj PiS-a na izborima je osvajanje trećeg uzastopnog mandata za formiranje poljske vlade. 

Pritisak raste i na njemačku vladu

Zbog povećanog broja ilegalnih prelazaka granice, pritisak raste i na njemačku vladu. Savezna ministrica unutarnjih poslova Faeser je u ponedjeljak (25.9.) navečer u Frankfurtu na Majni rekla da se s ciljem suzbijanja kriminalnih radnji od strane krijumčara ljudi planira i uvođenje stacionarnih graničnih kontrola na granici s Poljskom i Češkom. Osim toga i dalje se prakticira takozvane „dubinske  kontrole" na njemačkom teritoriju, posebice u blizini granice sa susjednim zemljama.

Sindikat zaposlenika policije (GdP) smatra ipak da stacionarne kontrole nisu učinkovit instrument u borbi protiv ilegalnog doseljavanja. Krijumčari mogu jednostavno zaobići fiksne kontrolne punktove, rekla je dopredsjednica GdP-ovog ogranka u Saveznoj policiji SR Njemačke Erika Krause-Schöne za dnevni list "Rheinische Post". Oko te mjere je skeptičan i Georg Meier, SDP-ov ministar policije u saveznoj zemlji Tiringiji: „Ne postoji pravna mogućnost odbijanja ljudi na samoj granici ako oni namjeravaju podnijeti zahtjev za dodjelom azila", pojasnio je on. U Njemačkoj se (privremene) stacionarne granične kontrole trenutno nalaze samo u Bavarskoj, na granici s Austrijom. One su etablirane u jesen 2015., te su u više navrata produžene – uz odobrenje Europske unije.

Od siječnja do konca kolovoza ove godine Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) je registrirao više od 204.000 novih prvih zahtjeva za dodjelom azila u Njemačkoj, odnosno 77% više nego u istom razdoblju prošle godine. U Njemačkoj se trenutno nalazi i nešto više od milijun izbjeglica iz Ukrajine.

Tunis: Novi hotspot na Sredozemnoj ruti

03:09

This browser does not support the video element.

Poljska pojačava nadzor granica

Zbog porasta broja ilegalnih ulazaka u tu zemlju, Poljska je u međuvremenu pojačala nadzor granice prema Slovačkoj. U slučaju sumnje da se radi o vozilima u kojima se nalaze osobe koje ilegalno žele preko granice, poljski graničari kontroliraju autobuse, mini-buseve, dostavna vozila i automobile. Nacionalno-konzervativni premijer iz redova PiS-a Mateusz Morawiecki na predizbornom skupu u Krasniku je rekao da se to događa "kako nam nitko ne bi mogao prigovoriti da je tamošnja granica propusna”. Poznato je, dodao je on, da migranti preko balkanske rute stižu u Europu te da onda preko Mađarske i Slovačke ulaze u Poljsku. Granica između Poljske i Slovačke je duga oko 540 kilometara. Obje zemlje su članice Schengena, u normalnim okolnostima na granici nema nikakvih kontrola. No, njihovo (privremeno) uvođenje je moguće u slučaju izvanrednih okolnosti. 

Slovačka je nedavno objavila kako je registrirala znatan porast broja migranata. Po navodima Ministarstva unutarnjih poslova u Bratislavi, u ovoj godini je zabilježeno više od 27.000 osoba koje su ilegalno ušle u tu zemlju. To je devet puta više nego u prošloj godini. Većinom su ti ljudi u Slovačku stigli preko Srbije i Mađarske.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Sabina Matthay (ARD), se/kle (dpa, rtr, afp, ard) 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi