Habeck više nije aktivan na Facebooku i Twitteru, „ugasio" je svoje korisničke račune, kako kaže, nakon intenzivnog promišljanja o tome kako i njega samoga „mijenja polemički stil" koji često dominira na socijalnim medijima, posebice na Twitteru. Konkretni povod su dva posta koje je Habeck (naslovna fotografija) objavio u posljednje vrijeme – povodom izbora u Bavarskoj i Tirinškoj. Pogotovo ovaj posljednji je izazvao val burnih reakcija na Twitteru. Habeck je u kratkom videu rekao: „Mi ćemo pokušati učiniti sve kako bi Tirinška postala otvorena, slobodna, liberalna, demokratska pokrajina."

Time je, smatraju kritičari (a i on sam je priznao da se izjavu tako moglo shvatiti) zapravo poručio da Tirinška trenutno nije ni otvorena ni slobodna ni demokratska pokrajina. Odluka o deaktiviranju korisničkih računa od strane Habecka (s njegovom porukom „Bye bye, Twitter i Facebook") jedna je od tema koje danas opširno komentira tisak na njemačkom jeziku.

Apstinencija Roberta Habecka

Stuttgarter Zeitung samoproglašenu apstinenciji od društvenih mreža smatra „posljedicom toga da je Habecku zakazala kočnica u glavi, jer pogotovo Twitter vabi svoje korisnike da formuliraju agresivnije, glasnije, polemičnije i direktnije nego što je to primjereno. Habeck je shvatio da se ne može oduprijeti tom kovitlacu, shvatio da ne vlada on medijem, već da medij vlada njime. I to više ne želi riskirati."

Švicarski Tagesanzeiger u svom komentaru postavlja nekoliko legitimnih pitanja: „Tko je Habecka ikada sprječavao da razmisli o onome što objavljuje? Tko ga prisiljava na polemiku? I tko mu zabranjuje da jednostavno ignorira neprimjerene napade?" List iz Züricha smatra da povlačenje šefa Zelenih nije dosljedan potez – već plačljiv. „Digitalni mediji su činjenica, oni su korisni, i svi mi, bili političari ili ne, sami smo odgovorni za to kako ćemo se s njima odnositi."

Freie Presse iz Chemnitza pak smatra da Habeckova odluka na koncu konca vjerojatno i neće politički naškoditi lideru stranke Zelenih – već da će mu koristiti: „Puno važniji od onih koje on izgubi na društvenim mrežama su oni koje će pridobiti svojom kritikom ružne strane digitalizacije. Nismo li mi svi potencijalne žrtve kradljivaca podataka? Zar se ne može svatko od nas naći na meti shitstorma zbog jedne jedine nepromišljene izjave? Nismo li svi mi pomalo Habeck?"

Prosvjedi na istoku Europe

Die Welt u svom današnjem izdanju komentira val prosvjeda na istoku Europe. Dopisnik berlinskog lista iz Budimpešte Boris Kalnoky analizira paralele između demonstracija koje se posljednjih tjedana održavaju u Rumunjskoj, Srbiji, Poljskoj i Mađarskoj.

„Vlade protiv kojih se prosvjeduje su vrlo različite. U Poljskoj, Srbiji i Mađarskoj na vlasti su nacionalno-konzervativni, u Slovačkoj i Rumunjskoj socijaldemokrati. Poljaci i Mađari kritiziraju EU, predsjednik Srbije Vučić je obožava", napominje Kalnoky. I dodaje kako bez obzira na sve razlike, svi navedeni vladajući su oko jedne stvari vrlo slični:

„Svi oni pokušavaju zaposjesti sve pozicije moći u društvu, a privredu pretvoriti u podanika. Korupcija je pritom sastavni dio sustava. Nikome se ne prijeti, sve dok netko, kao novinar Kuciak (u Slovačkoj, nap. red.) ne otkrije neke stvari. To je težnja za sveobuhvatnom moći, jako daleko udaljena od duha slobode koji je ispunjavao ljude tijekom promjena (misli se na pad komunizma u dotičnim zemljama koncem 80-ih godina prošlog stoljeća, nap. red.)", piše dopisnik Die Welta.

Kalnoky zaključuje kako puno mladih u tim zemljama sada kažu da „žele okončati proces koji su započeli njihovi roditelji". Potencijal promjena je velik, piše Die Welt, ali ipak ne zaboravlja dodati da mnogi od tih mladih ljudi žele iseliti na zapad Europske unije, koji bolje odgovara njihovim idealima – i gdje se može bolje zaraditi.

sz/FP/tagesanzeiger/Welt/ms

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android