Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (OHR) Christian Schmidt boravio je ovih dana u Berlinu gdje je, između ostalog, razgovarao sa članovima Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga i sudjelovao na jednoj konferenciji o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini.

Istup pred Vanjskopolitičkim odborom je u dijelu javnosti, posebno u Bosni i Hercegovini, bio najavljivan kao neka vrsta obračuna njemačkog parlamenta sa Schmidtom zbog nezadovoljstva njegovim postupcima. U ekskluzivnom razgovoru za DW Schmidt je objasnio kako se pred Vanjskopolitičkim odborom pojavio da bi predstavio svoj rad a ne kako bi se branio. "Vanjskopolitički odbor ima pravo biti informiran o mojim međunarodnim aktivnostima. Tu se nije radilo o nekakvoj provjeri mog rada nego o informiranju Bundestaga", rekao je Schmidt koji se istodobno zahvalio svojim kolegama u odboru za "stručno zanimanje" za događaje u Bosni i Hercegovini.

Istup u Bundestagu je bio informativne prirode

On je istodobno rekao kako je posve prirodno da ne mogu svi biti "100 posto istog mišljenja". "Tu je bilo kritičkih opaski na moj rad, ali tko misli da se mora raditi o 100-postotnoj podršci, taj nije shvatio kako funkcionira parlamentarna demokracija", rekao je Schmidt. Nakon razdoblja žestokih napada na njegovu funkciju, pretežito iz bošnjačkog tabora, Schmidt se nada da će sada stranački interesi biti ostavljeni po strani i sva energija biti usredotočena na ubrzanje reformskog procesa. Jer, kako je rekao, u sljedećem izvješću o napretku Bosne i Hercegovine, koja je krajem prošle godine dobila kandidatski status za EU, mora biti riječi o vidljivim pomacima nabolje. "Mislim da dolazimo u fazu kada se moramo koncentrirati i stranačko-političke interese ostaviti po strani", rekao je Schmidt. Za njega je sada važno da se iskoristi zamah koji je nastao stjecanjem kandidatskog statusa i formiranjem vlasti.

Dodig još nije izgubljen

No on je istodobno rekao kako treba i dalje raditi na stabilizaciji, posebice ako se u obzir uzme stalno izbijanje napetosti na Kosovu ili rat u Ukrajini. On je iznio i kritiku na račun predsjednika Republike Srpske Milorada Dodiga, koji je u posljednje vrijeme intenzivirao napade na funkciju Visokog predstavnika. "Ja ne bih rekao da je Milorad Dodig izgubljeni slučaj. Ali on svoj entitet dovodi u težak položaj. Koji put se pitam što Dodig ima na umu kao model za Republiku Srpsku. Pridnjestrovlje? On svoj entitet dovodi u izolaciju i mislim da će doći vrijeme kada će mu građani RS-a početi postavljati pitanja", rekao je Schmidt i najavio da će protiv Dodigovog djelovanja posegnuti za svim mehanizmima koji mu prema Daytonskom sporazumu stoje na raspolaganju.

Schmidt je ukazao i na potrebu jače borbe protiv veličanje ratnih zločinaca i negiranja genocida te se osvrnuo na nedavne događaje oko osuđenog ratnog zločinca Daria Kordića. "Mislim da je nepodnošljivo da osobe poput Kordića hodaju naokolo i pričaju razne priče i na to treba javno ukazati", rekao je Schmidt te dodao da bi slučaj Kordić mogao imati i pravne posljedice.

Dužnost Visokog predstavnika ne može trajati vječno

Demokršćanski političar iz Erlangena, koji je dužnost Visokog predstavnika preuzeo prije dvije godine, je rekao kako na ovom položaju ne namjerava ostati godinama poput nekih njegovih prethodnika, ali da će ostati koliko bude potrebno. "Moj mandat se ravna prema formuli 5+2 godine. Cilj mi je da vidim da Bosna i Hercegovina ide u smjeru samostalnosti. Kada će to biti, ne znam točno. Ali mislim da se posebice s pogledom na sljedeću generaciju koja masovno napušta zemlju, ne možemo vječito osloniti na funkciju Visokog predstavnika. Želimo li zaista 50 godina nakon Daytona još uvijek imati državu u kojoj međunarodna zajednica ima posljednju riječ? Mislim da to ne bi bilo dobro", zaključio je Schmidt u razgovoru za DW.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu