Profesionalno usavršavanje u malim poduzećima u Ugandi, pomoć poljoprivrednicima u Afganistanu ili kopanje bunara u pustinji: sve su to projekti koje podržava Europska unija. Europa je najveći donator razvojne pomoći na svijetu. Više od polovice novca za siromašne zemlje dolazi iz EU-a odnosno iz njenih 27 zemalja članica. Uz projekte pomoći, Europska unija podupire i trgovinu, otvarajući svoja tržišta za uvoz iz zemalja u razvoju. Gotovo 70 posto poljoprivrednog uvoza u EU potječe iz tih zemalja.

Potpora ipak dovedena u pitanje

Humanitarna organizacija "One", koju je osnovao frontmen grupe U2 Bono Vox, izrazila je zabrinutost da bi se zbog financijske krize moglo početi štedjeti upravo na pomoći siromašnijim zemljama. “Prema našim podacima postoji rizik da će najsiromašniji ljudi na svijetu platiti cijenu krize u Europi", ističe Johanna Stratmann iz ureda te organizacije u Bruxellesu.

U svom izvješću "One" analizira obećanje EU-a da će povećati sredstva za financiranje humanitarnih projekata. Zemlje članice EU-a obećale su da će do 2015. godine u razvojnu pomoć investirati 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Ali, Europska unija nije uspjela ostvariti cilj koji si je zadala, kaže Johanna Stratmann. "Prošle je godine EU po prvi put u posljednjih deset godina smanjio financijsku potporu za siromašne zemlje. Četrnaest članica smanjilo je izdvajanja za razvojnu pomoć. Protekle godine prosjek je iznosio 0,43 posto, što znači da bi zemlje članice EU-a morale do 2015. isplatiti dodatne 43 milijarde eura ako žele ispuniti svoja obećanja. Trenutno sredstva pomoći iznose nešto više od 51 milijarde eura, a "One" procjenjuje da bi njihova vrijednost 2015. godine trebala iznositi 94 milijarde eura.

Manjak angažmana

To je težak zadatak s obzirom na ogromnu količinu sredstava koje EU mora uložiti u borbu protiv financijske krize. Samo za spas španjolskih banaka potrebno je 100 milijardi eura. Tako su i prognoze Njemačkog instituta za razvojnu politiku (DIE) pesimistične: član instituta Mario Negre smatra da su mali izgledi da EU poveća izdvajanja za siromašne zemlje. “To vjerojatno neće uspjeti. Čini mi se da će angažman oko toga ove godine biti manji,“ izjavio je Negre za DW.

Tako ne iznenađuje činjenica su izdvajanja za pomoć zemljama u razvoju najviše smanjili oni koje je kriza najviše i pogodila, kao što su Grčka i Španjolska. Ali, ima i država koje su ih i povećale, primjerice, Njemačka, Švedska i Belgija. “Ovo je dokaz da se i u kriznim vremenima može pomoći“, kaže Stratmann.

Uz sve kritike, stručnjaci se slažu oko toga da EU načelno čini pravu stvar. Unija uskoro namjerava objaviti i planove za nove projekte pomoći. Zemlje članice trenutno dogovaraju proračun za razdoblje od 2014. do 2020. godine, pa će tako donijeti odluku i o tome koliko će eura progutati financijska kriza i koliko je razvojna pomoć zaista vrijedna u ovim teškim vremenima.