Makar testiranje ruskog cjepiva službeno neće biti okončano sve do svibnja, dopisnik DW Sergej Satanovski je i osobno "provjerio" djelotvornost cjepiva. To je htio utvrditi i testom ima li ima antitijela u sebi.

Prije testiranja se osjećao dobro i makar je nakon cijepljenja imao povišenu temperaturu, to nije bilo ništa osobito. Na Staru godinu je odlučio otputovati u posjet baki u blizini Sankt Peterburga. Prije toga je načinio PCR test koji je ispao negativan. Ona je prije godinu dana preselila iz grada na selo jer strahuje biti zaraženom. Živi u zabačenom selu, a jednom tjedno odlazi u kupovinu u obližnje mjestašce u kojem živi oko 17.000 stanovnika. Ali očito niti to selo, 300 kilometara od Sankt Peterburga nije ostalo pošteđeno od pandemije.

Došla je bolest

"Na samu Novu godinu smo oboje počeli kašljati. Isprva smo pomislili da smo se, zbog niskih temperatura, prehladili. 3. siječnja sam se vratio u Sankt Peterburg i tada je moja temperatura porasla na 37,4 i dobio sam grlobolju. Iste simptome je dobila i moja baka", svjedoči Sergej Satanovski.

Kod njega su simptomi nestali već nakon dva dana, ali su se kod bake simptomi pogoršali. Kućni liječnik je potvrdio zarazu korona virusom. Nije bilo nužno da starica ode u bolnicu, ali tijek bolesti je bio prilično težak: tri tjedna je imala povišenu temperaturu, slabost i povišeni krvni tlak. Kod Sergeja je ponovljeni test opet ispao negativan.

Vadim Linjev, direktor laboratorija bolnice Šadkevič u kojoj je Sergej bio cijepljen, smatra da je presudna za tijek bolesti količina virusa kojom je tijelo zaraženo. "Ako se cijepljeni pacijent zarazi manjom količinom virusa moguće je da neće ni primijetiti zarazu. Kod veće količine virusa i jače zaraze cjepivo bi moglo ublažiti tijek bolesti", smatra Linjev.

Cjepivo je svakako pomoglo

Kod Sergeja se točno to dogodilo: bio je izložen velikom količinom virusa, ali tijek bolesti je bio blag zahvaljujući antitijelima. Njegova baka je bez njih prošla mnogo gore, ali je i ona u međuvremenu testirana negativno i oporavlja se.

Nekoliko dana nakon što se vratio u Sankt Petersburg je pronađeno 310 jedinica po mililitru krvi, što je, u usporedbi s ostalima s kojima je komunicirao preko Telegrama, vrlo dobra vrijednost. To mu je potvrđeno i iz samog Helix laboratorija u Moskvi gdje su provođene analize.

U jedno je Sergej uvjeren: antitijela koja su se u njemu stvorila su rezultat cijepljenja. Njih ne bi bilo tako brzo i tako mnogo bez cijepljenja, odnosno da je on bio jedan od onih sudionika testa koji su dobili tek placebo – solnu otopinu.

Može li cjepivo zaista spriječiti zarazu?

Dmitri Denisov iz laboratorija Helix kaže da stvaranje imuniteta ovisi o mnogim faktorima poput kroničnih bolesti, zaraza u bliskoj prošlosti ili prehrambenim navikama.

No unatoč velikom broju antitijela Sergej nije mogao biti siguran u 100-postotnu zaštitu od koronavirusa. Takva nesigurnost potječe od činjenice da je cijepljenje diljem svijeta tek započelo te da stoga nedostaju kliničke studije.