Od početka 2024. je bilo već preko stotinu napada na energetsku infrastrukturu u Rusiji za preradu nafte. Ciljevi su rafinerije, skladišta i terminali. Neki su pogođeni i po nekoliko puta, ponekad tek nakon što su improvizacijom opet počeli s radom. A to bi mogao biti tek početak: od početka ove godine ih je još više, a sljedećih mjeseci bi mogao još narasti pritisak na tržište goriva. Za sad oni uzrokuju lokalne poremećaje u opskrbi, ali napadi se nastavljaju i sve je teže brzo obnoviti proizvodnju.

Prema javno dostupnim izvorima koje je analizirala DW, posljednjih tjedana u više od deset ruskih regija dolazilo je do prekida u opskrbi gorivom. Pojedine benzinske postaje uvele su ograničenja ili su potpuno obustavile prodaju benzina.

Ugrožena opskrba Krima

Posebno je napeto na anektiranom Krimu. Nakon napada dronovima kojima je prekinut promet na takozvanoj „Novoruskoj autocesti" koja povezuje poluotok Krim s ruskom regijom Rostov je već nastupio ozbiljan poremećaj u opskrbi tog okupiranog područja naftom i benzinom.

Ta „logistička blokada“, kako je napade na prometne pravce između Krima i Rusije nazvao ukrajinski ministar digitalne transformacije Mihajlo Fedorov, prisilila je ruske okupacijske vlasti na poluotoku na stroge mjere. Visokooktanski benzin se sada građanima izdaje samo na bonove, a kako javljaju tamošnji mediji velike mreže benzinskih postaja već ga tjednima uopće ne prodaju privatnim osobama. „Normalan” benzin može se kupiti samo u količini do 20 litara.

Prije nekoliko dana je i 15 benzinskih postaja u Krasnodarskoj regiji na ruskom kopnu obustavilo je prodaju goriva. Na prvi pogled to nije mnogo u usporedbi s oko tisuću postaja koliko ih ima u toj regiji.

Gdje nedostaje goriva?

No na društvenim mrežama sve je više žalopojki građana kako benzina često nema i na postajama koje nisu najavile obustavu prodaje. Mnogi to povezuju s dolaskom vozača s Krima koji dolaze u Krasnodarsku regiju natočiti gorivo. Guverner te regije Venjamin Kondratjev opisuje situaciju kao „tešku" i govori o „umjetno stvorenoj nestašici".

U čitavoj zemlji se ipak pomalo osjeća kako je gorivo postalo problem. U središnjoj Rusiji u pojedinim benzinskim postajama u regijama Kursk, Belgorod, Rjazan i Orjol zabilježeni su problemi. Pritužbe se sporadično čuju čak i iz Moskve i okolice. Problema ima i na sjeverozapadu — u Sankt-Peterburgu te u regijama Lenjingrad, Pskov, Novgorod, Murmansk i u Kareliji. O zatvorenim postajama se čuje i iz Sibira te s ruskog Dalekog istoka.

U većini slučajeva riječ je o manjim benzinskim postajama koje nisu povezane s velikim naftnim kompanijama i to nipošto nije nekakva opća kriza. No pritužbe su sve češće, a cijene benzina već tjednima postupno rastu — i do 0,5 posto na tjedan.

Ljeti je i inače velika potražnja

Rusija gotovo svake godine ima manje ili veće probleme s opskrbom gorivom. Ljeti tradicionalno raste potražnja za benzinom i dizelom zbog poljoprivrednih radova i sezone godišnjih odmora. Osim toga, rafinerije tada provode planirane remonte.

Godine 2024. i 2025. ti su se čimbenici poklopili s napadima ukrajinskih dronova, što je dovelo do poremećaja većih od uobičajenih. Ove godine kriza se počela nazirati i prije nego što su sezonski faktori u potpunosti došli do izražaja, jer su napadi počeli ranije i očito su postali učinkovitiji.

Prema procjenama Bloomberga, samo u svibnju napadnuto je osam od deset najvećih ruskih rafinerija, a neke od njih, poput rafinerija Lukoila u Nižnjem Novgorodu i Permu, već su bile više puta meta napada.

9% manja proizvodnja

Jaroslav Kabakov, direktor strategije u investicijskoj kući Finam sa sjedištem u Moskvi, kaže da napadi ne pogađaju više samo primarnu preradu kao prethodnih godina, nego i sekundarne pogone za proizvodnju benzina i dizela. „Popravci takvih postrojenja traju mjesecima, a dodatno ih otežavaju sankcije koje ograničavaju isporuku opreme“, objašnjava.

Ruski statistički podaci o proizvodnji goriva uglavnom su tajni, ali dostupni podaci upućuju na osjetan pad u odnosu na prošlu godinu. Tako državni statistički ured Rosstat svjedoči kako je proizvodnja naftnih derivata u travnju 2026. bila je devet posto manja nego u travnju 2025. U svibnju je pad, prema procjenama Bloomberga, bio još izraženiji i iznosio je 13 posto.

Prema podacima instituta CREA, rafinerija Rosnefta u Tuapseu posebno je često cilj napada. Između siječnja i svibnja 2026. njezin izvoz naftnih proizvoda pao je za 73 posto u odnosu na godinu ranije. CREA procjenjuje gubitke od izvoza na oko 1,7 milijardi eura.

Spremnici su još puni

Sudionike na tržištu goriva u Rusiji brine što oštećene rafinerije ne dospijevaju pokriti trenutnu potrošnju: „Ozbiljan nedostatak goriva trenutačno se osjeća samo na Krimu. U ostatku Rusije još postoje zalihe, ali trenutačna opskrba nije dovoljna. Ako se stanje ne poboljša, nestašice će se do kraja srpnja ili početka kolovoza proširiti na mnoge druge regije“, rekao je izvor iz ruske naftne industrije za ruski dnevnik Kommersant.

Rusko ministarstvo energetike pokušava spriječiti širenje krize i početkom lipnja je osnovan posebni operativni stožer. Njegova zadaća bi trebala biti osigurati „stabilan i učinkovit rad cjelokupnog energetskog i sustava opskrbe gorivom u zemlji".

Moskva je najprije obustavila izvoz benzina, a potom čak i kerozina, što je neuobičajena mjera i pokazuje ozbiljnost situacije. Unatoč tome, opskrba je i dalje pod pritiskom pa se na burzi u Sankt-Peterburgu povećala ponuda benzina iz Bjelorusije.

Šteta još ograničena, ali nevolje rastu

Cijena goriva lagano raste, ali tu je teško očekivati velike promjene. Maloprodajne cijene benzina u Rusiji su strogo regulirane, ali neovisne benzinske postaje i manje mreže koje ovise o zakonima ponude i potražnje mogle bi privremeno zatvoriti kako bi izbjegle gubitke.

„Ukrajinski napadi dronovima stvaraju znatne troškove za ruski naftni sektor. Poremećuju rad i smanjuju kapacitete rafinerija, povećavaju troškove popravaka i sigurnosti te uzrokuju logističke zastoje“, kaže stručnjak CREA-e Isaac Levi.

Istodobno se šteta za rusku državu još drži u granicama, dodaje Levi. Nafta koja se ne može preraditi u zemlji se izvozi. Obzirom na visoke cijene nafte zbog rata na Bliskom istoku je i to za Rusiju bilo dovoljno unosno, ali cijena nafte od nedjelje i objave mirovnog sporazuma znatno pada.

Ukrajinski dronovi gađaju i rusku izvoznu infrastrukturu, no ti napadi zasad nisu bitno utjecali na njezin rad. Prema Bloombergu, ruski izvoz nafte pomorskim putem početkom lipnja dosegnuo je čak najvišu razinu od početka rata.