Tijekom teške financijske krize u mediteranskoj zemlji, premijer Aleksis Cipras je spriječio pogoršavanje odnosa s crkvom, jer su milijuni Grka tražili podršku i utjehu kod najmoćnije institucije u zemlji. Ali sada, konačno slobodnih ruku, bez stega međunarodnih vjerovnika, Cipras želi razvod. On također želi udio u bogatstvu crkve. Istodobno ne želi da to bude prljav razvod.

Dakle, u nastojanju pronalaska prijateljskog rješenja, on je sastavio plan od 15 točaka kojim se otvara put za besprijekorno odvajanje crkve i države u jednoj od najteokratskijih članica EU-a. Prema tom planu, 9.000 svećenika bi bilo otpušteno. Oni bi bili uklonjeni s državnog platnog spiska, a oduzele bi im se velike privilegije i mirovine – koje bi umjesto države trebala plaćati bogata Grčka pravoslavna crkva.

Sve se vrti oko novca

Predstavnici pravoslavlja će također morati odustati od toga da se nazivaju propovjednicima nacionalne vjere, omogućavajući državi da se proglasi „vjerski neutralnom".

Zauzvrat, država bi odbacila sve zahtjeve na ogromne parcele i imovinu koju Crkva odavno smatra svojom, a uslijedio bi ogroman zajednički razvojni projekt koji bi obje strane nadzirale, a profit dijelile pola-pola.

Zvuči unosno? Jeronim II, arhiepiskop Atene i cijele Grčke, obavio je posao s Ciprasom za samo 45 minuta. Obojica su potom javno pohvalili ono što su nazvali „orijentacijskim sporazumom". Ali, taj njihov tajni sporazum izazvao je bijes biskupa i svećenika koji su ga osudili kao izdaju. Tako je ovaj razvod ipak ispao ružan.

Ovog tjedna, na hitno sazvanom sastanku najvišeg tijela u crkvi, 72 od 82 vladika stali su uz svećenstvo, odbijajući ga skinuti s platnog spiska države.

Tvrdi kurs vlade

Vlada je odmah uzvratila. „Razjasnimo stvari", rekao je glasnogovornik vlade Dimitris Canakopulos: „Vlada ima pravo regulirati sve što se tiče državnog proračuna. Dakle, ako se Crkva ne pridržava našeg prijedloga o svećenstvu, onda će vlada preuzeti na sebe tu obvezu."

Igrajući tvrdo, smatraju kritičari, vlada se nada da će se uspjeti izboriti za razvod kakav želi. Ali borba s najmoćnijom institucijom ove države mogla bi se okrenuti protiv Ciprasa, koji ne krije da je ateist. „Svaki put kad se država suprotstavljala crkvi, novom reformom ili mjerom, država gubi", rekao je za DW analitičar i kolumnist Nikos Dimou.

Iščekivanje čuda

Na prvi pogled, predloženo rješenje nudi izuzetnu priliku za crkvu. Mnogi Grci smatraju to također osjetljivim pitanjem: time se zemlja približava tome da postane istinski sekularna. Crkvene knjige bi postale dostupne državnim revizorima kako bi sagledali bogatstvo procijenjeno na preko 700 milijardi eura. A skidanjem svećenstva s državne grbače, osigurava se prostor za 9.000 očajnički potrebnih radnih mjesta u zemlji koja na vrhu liste nezaposlenosti u Europi.

Ali odricanje od dugogodišnjih veza između crkve i države je kompleksan, izazovni zadatak koji je politički osjetljiv u zemlji gdje više od 90 posto stanovništva svoj nacionalni identitet definira na zajedničkoj pravoslavnoj vjeri.

Još važnije, Grci više ne vjeruju u Ciprasa. „Nije ga briga za crkvu, nego samo za njegov politički opstanak", kaže za DW jedna vlasnica trgovine ulazeći u crkvu. „Tko kaže da će ispuniti to što kaže? Što će biti sa svećenstvom? Što će biti s našom vjerom?"

Izborna kampanja na leđima crkve?

Od 2015. godine od kada je na vlasti, bivši čelnik komunističke partije mladih obećao je razdvajanje crkve i države. Ali, privremeno je bio odustao od svoje namjere zbog ključne uloge koju je crkva odigrala u podršci tisućama Grka u kriznim situacijama – državne socijalne službe su praktično nestale zbog drastične javne štednje.

S obzirom na to da su sljedeće godine izbori, a premijerova popularnost opada, kritičari i svećenici optužuju Ciprasa da koristi crkvu za postizanje političkih bodova – oslobađanjem oko 9.000 radnih mjesta u javnom sektoru i stvaranjem novih radnih mjesta, neposredno pred ključne izbore.

Svi prethodni pokušaji da se razdvoje dvije institucije nailazili su na otpor nacije koja ne želi okrenuti leđa crkvi koja je igrala ključnu ulogu u očuvanju pravoslavne vjere i grčkog jezika tijekom 400 godina osmanske vladavine.

Zbog toga Ciprasu savjetuju da odustane od spora s crkvom, posebno u svjetlu nove ankete objavljene u četvrtak, koja pokazuje da je 7 od 10 Grka uvjereno da će premijer izgubiti predstojeće izbore od konzervativnih protivnika – koje utjecajno svećenstvo tradicionalno podržava.