1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

Cjepivo protiv korone: nada u njemačke tvrtke

18. ožujka 2020

Zahuktala se utrka u proizvodnji cjepiva protiv koronavirusa. I njemačke biotehnološke tvrtke bilježe prve uspjehe. No preživljavanje u toj branši je vrlo teško.

Foto: picture-alliance/dpa/S. Gollnow

"Goldgrube 12" - tako glasi adresa na kojoj se nalazi biotehnološka tvrtka Biontech u Mainzu. Ovdje su do sada uglavnom bila obavljana ispitivanja biofarmaceutika protiv raka. „Goldgrube" u prijevodu znači „rudnik zlata" – a sada bi se ova tvrtka zaista mogla naći na rudniku zlata; ako njenim zaposlenicima pođe za rukom da pronađu cjepivo protiv novog koronavirusa.

Tvrtka je upravo dobila novac od kineskog proizvođača lijekova Fosun Pharma: 120 milijuna eura, od toga 44 milijuna eura u zamjenu za dionice Biontecha. To je u ponedjeljak priopćeno iz te tvrtke. Osim toga ona je proširila svoje partnerstvo s američkim farmaceutskim gigantom Pfizerom kako bi zajedničkim snagama ubrzali razvoj cjepiva protiv virusa.

Kinezi nisu jedini koji su namirisali dobru priliku za zaradu: preko financiranja, suradnje s farmaceutskim kompanijama i izlaskom na američku tehnološku burzu Nasdaq u listopadu 2019. godine Biontech je proteklih mjeseci sakupio više od 1,4 milijarde dolara.

Nema eksluzivnosti

Međunarodna suradnja između tvrtki nije ništa neobično. "Trenutno širom svijeta postoji utrka brojnih tvrtki, konzorcija, ali i aktivnosti znanstvenih organizacija – posebice u SAD-u i Kini, koje žele razviti cjepivo protiv korone", kaže Siegfried Throm iz Saveza istraživačkih farmaceutskih kompanija. To je, kako on kaže, također dobro jer što se više tvrtki angažira, to su veće šanse za brzo pronalaženje cjepiva.

Virus se sve više širi, pa svi željno iščekuju cjepivoFoto: Reuters/D. Ruvic

Prema navodima ovog udruženja u međuvremenu se provodi najmanje 39 projekata na proizvodnji cjepiva. Više takvih projekata je financijski podržano od strane međunarodne inicijative za vakcine CEPI, među njima njemačka firma Curevac, američki koncerni Inovio, Moderna i Novavax kao i projekti australijskog sveučilišta Queensland i britanskog sveučilišta Oxford. Također se vrše istraživanja koja prelaze okvire nacionalnih država.

S druge strane, na neodobravanje nailazi kada neka zemlja pokušava rezultate osigurati samo za sebe. Američki predsjednik Donald Trump je navodno već pokušao to učiniti u slučaju jedne njemačke tvrtke. U nedjelju je list Die Welt objavio kako je Trump navodno tvrtki Curevac ponudio veliki iznos novca da bi dobio cjepivo ekskluzivno za Amerikance.

Curavec je to demantirao. "Ponudu nismo dobili", izjavio je njegov glasnogovornik. Većinski vlasnik te firme Dietmar Hopp je k tomu izjavio: "Ukoliko nam, nadam se, uskoro pođe za rukom da proizvedemo cjepivo protiv virusa korone, ono ne treba pomoći ljudima samo regionalno, već solidarno stići u cijeli svijet."

Kasnije je poduzeće na Twitteru objavilo: "Nije bilo ponude američke vlade ili američkih vlasti ni tokom ni nakon sastanka Task Forcea u Bijeloj kući (na kojem je sudjelovao šef Curaveca – op.ur.).

Unatoč tome je Europska komisija u ponedjeljak reagirala i ponudila Curavecu kredit do 80 milijuna eura kako bi ubrzao proizvodnju cjepiva.

Curevac: prve kliničke studije u lipnjuFoto: picture-alliance/dpa/S. Gollnow

Prosjek: 13 godina

Biontech i Curevac su dva blistava svjetionika u njemačkoj medicinskoj biotehnološkoj branši, koji su 2018. godine obuhvaćali oko 400 poduzeća i zapošljavali skoro 50.000 radnika. "Pojedinačni svjetionici ipak nisu reprezentativni za cjelokupni segment", smatra Siegfried Bialojan, stručnjak za biotehnološku branšu. On kaže da je generalno gledano branša u zaostatku iako je potencijal s obzirom na mogućnost istraživanja ovdje ogroman.

U usporedbi sa SAD-om njemačka biotehnološka branša zauzima skromno mjesto, kaže Siegfried Throm. Iako, kako dalje navodi, u europskoj usporedbi zauzima dobro mjesto. Razlog za to je, kako on kaže, u volji za osnivanje novih tvrtki. Ta volja je u Americi oduvijek bila izraženija, kaže on. A i neuspjeh se u Americi lakše nego u Europi prihvaća kao nužno zlo, navodi Throm.

U prosjeku razvoj biofarmaceutika traje do 13 godina – ponekad i do 20. Tu se moraju planirati troškovi u rasponu od jedne do jedne i pol milijarde američkih dolara. K tomu je rizik od neuspjeha ekstremno velik. Samo mali dio projekata ovih poduzeća dospijeva na tržište – oko 90 posto ih propada.

Prva cjepiva na dobrom putu

No za razvoj cjepiva protiv koronavirusa neće trebati više godina. "Tu postoji vrlo dobra priprema", umiruje Throm i ističe: "Zato toga stručnjaci računaju s tim da ćemo za oko 12 do 18 mjeseci, ako sve dobro prođe s testiranjima, možda već imati cjepivo."

Još u ožujku američka tvrtka Moderna, koja surađuje s National Institutes of Health (NIH), želi prvi put obaviti kliničke studije na 45 ljudi. Biontech i Inovio su prve kliničke studije najavili tek za travanj, Curevac će to učiniti u lipnju.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka