DW: Gospodine Clewing, nedavno su objavljeni dijelovi francusko-njemačkog prijedloga okvirnog sporazuma za Kosovo i Srbiju. Kako procjenjujete taj prijedlog?  

Clewing: Ako je točno to što je objavljeno na Euractiv.de, onda je to obećavajuća inicijativa. Zahtijevano izjašnjavanje za dobrosusjedske odnose može u međunarodnom kontekstu zazvučati kao fraza. Ali bi ta obveza bila poluga za uzajamnu ravnopravnost. Istovremeno, u papiru se od Srbije ne traži trenutno ono što je nemoguće, naime formalno priznanje Kosovo. No u prijedlogu nedostaje bitna točka – da nijedna od dvije države ne smije na teritoriju druge podržavati ili čak održavati institucije, koje nisu u skladu s pravnim okvirom te druge zemlje. Srbija stvarno održava neke svoje paralelne institucije na Kosovu, iako mnogi to ne vjeruju. Najveći primjer je „Sveučilište Priština sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici", s navodno 9.000 studenata. Ono crpi svoj temelj postojanja jedino iz pravnih akata Republike Srbije. Postojanje takvog drugog, odnosno paralelnog institucionalnog nivoa, koje prešutno toleriraju i u međunarodnom i u kosovskom slučaju, doprinosi nestabilnosti ukupne situacije. 

Koliko je prema Vašem mišljenju situacija ozbiljna?  

Povlačenje srpskog osoblja na sjeveru Kosova iz kosovskih institucija može imati ozbiljne posljedice. Visokorizično bi bilo popunjavanje sigurnosnog vakuuma paralelnim institucijama uz naslanjanje na organizirani kriminal. I zbog toga bi zaista umjesna bila diplomatska akcija Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke i Europske unije. 

Ti akteri su prethodno pozvali premijera Albina Kurtija da odgodi uvođenje kosovskih tablica. Njegova vlada je to odbila. Što mislite o tome? 

Treba se najprije prisjetiti da je Kurtijeva stranka nastala iz pokreta koji je pružao otpor međunarodnom tutorstvu nad Kosovom. Zato je za njega logično da u važnim pitanjima ne postupa po nalozima zapadnih država. Kao premijer je takvim držanjem zabilježio i poneki uspjeh. Mislim konkretno na to da nije dozvolio srpske izbore na Kosovu početkom godine. Kurti se očito time osjetio ojačanim. U sadašnjoj situaciji je takav kurs znatno rizičniji.

Što bi kosovska vlada morala učiniti kako bi izbjegla eskalaciju?  

Kosovske institucije trenutno nemaju moć da u četiri sjeverne općine reguliraju registraciju automobila. Bilo bi jednostavno pametno da se ne pokušava ništa što se ne može provesti sredstvima pravne države. Trenutno bi se to bez policajaca sa sjevera Kosova moglo nametnuti samo uz masivnu primjenu sile. To bi u redovima srpske manjine izazvalo istu takvu nasilnu reakciju. Zato bi u interesu svih strana bilo odgađanje primjene do potpisivanja bilateralnog sporazuma na temelju njemačko-francuskog plana. 

Srbija kao preduvjet za sporazum navodi formiranje Zajednice srpskih općina. Kurti međutim principijelno odbija osnivanje etnički zasnovane zajednice. Može li Kosovo zadržati taj stav?

Kosovska vlada bi trebala u vlastitom interesu iznijeti svoj koncept za općine sa srpskom većinom na sjeveru zemlje. Ustavni sud Kosova nije 2015. okvalificirao svaku zajednicu općina kao neustavnu. Naprotiv, ta odluka naglašava podršku stvaranju takve zajednice koja je obećana 2013., ako ona ne dobije egzekutivne funkcije. Na toj osnovi je i ranija i sadašnja vlada odavno morala donijeti nacrt zakona. U današnjoj geopolitičkoj situaciji, poslije ruskog napada na Ukrajinu, još je važnije da se važne državnopolitičke stvari ne ostave neriješene.

To je i razlog snažnog angažiranja Zapada. Ako ne dođe do brzog sklapanja sporazuma između Kosova i Srbije, postoji li opasnost da Zapad okrene leđa regiji, posebno Kosovu?  

Upravo kada se uzme u obzir rat u Ukrajini, Zapad bi tada zaista bio nesposoban da nešto nauči. Sporazum između Srbije i Kosova se očigledno može postići samo uz nadgledanje i garancije zapadnih aktera. Nužan preduvjet za to je da Europska unija i NATO Kosovo tretiraju kao ravnopravnog člana zajednice država. Ako se uzme u obzir da i EU i NATO Kosovo prate i podržavaju od 1999., demonstrativna neutralnost u pogledu statusa je više nego apsurdna i ona je jedan od bitnih razloga za eksplozivni potencijal u regiji.  

Konrad Clewing je stručnjak za Balkan na Institutu Leibniz za istraživanje istočne i jugoistočne Europe u Regensburgu. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu