U Antalyji u ponedjeljak počinje COP31, Konferencija Ujedinjenih naroda o klimi kojom predsjedava Australija i na kojoj će se tijekom dva tjedna (9.-20.11.) okupiti predstavnici oko 200 država.

No upravo je Turska, zemlja domaćin, suočena s jednim od velikih ekoloških problema: satelitska mjerenja otkrila su ogromna curenja metana na nekoliko deponija u zemlji, među kojima je i ona kod Antalyje.

Metan je, poslije ugljičnog dioksida (CO2), drugi najvažniji uzročnik globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem. U razdoblju od 20 godina njegov je utjecaj na zagrijavanje planeta više nego 80 puta veći od utjecaja CO2. No metan se zadržava u atmosferi znatno kraće. Zbog toga se brzo smanjenje njegovih emisija smatra posebno djelotvornim načinom da se kratkoročno uspori rast temperature.

Turska, koja namjerava borbu protiv metana postaviti kao jednu od glavnih tema konferencije, još nije pristupila međunarodnom sporazumu o smanjenju emisija tog plina.

Deponij kod Istanbula među najvećim emiterima metana

Razmjeri problema vide se zapadno od Istanbula. Kamioni svakog dana na deponij Seymen dovoze oko 8.500 tona komunalnog otpada iz višemilijunskog grada. Kada se ostaci hrane i drugi organski otpad razgrađuju bez prisustva zraka, nastaje metan.

Dio tog plina se prikuplja i sagorijeva u obližnjoj elektrani za proizvodnju struje. Međutim, velike količine očigledno odlaze u atmosferu.

Za ljude koji žive u blizini deponija ovaj problem je odavno dio svakodnevice. U jednom mjestu udaljenom oko pet kilometara od deponija Seymen stanovnici se žale na užasan smrad. Sam metan nema miris, ali se prilikom razgradnje otpada oslobađaju drugi plinovi neugodnog mirisa.

Smrad naročito ljeti prodire kroz otvorene prozore, kaže jedan stanar: „Oko četiri ili pet sati ujutro smrad se iznenada pojavi. Probudi vas."

Problem s mjerenjem

Znanstvenici sa Sveučilišta iz Kalifornije u Los Angelesu (UCLA) analizirali su satelitske podatke od siječnja 2025. do svibnja 2026. Prema tim podacima, na deponiju je u prosjeku otkriveno oko 7,4 tone metana na sat.

Time se taj deponij nalazi pri samom vrhu svjetske liste najvećih emitera metana na deponijima. Ali mjerenja predstavljaju snimke stanja u određenim trenucima i ne omogućavaju neposredan proračun godišnjih emisija.

Gradsko poduzeće za upravljanje deponijima dovelo je u pitanje pouzdanost mjerenja. S deponija Seymen obično se oslobađa manje metana, tvrdi to poduzeće. Posebno visoka izmjerena vrijednost od 12 tona na sat bila je, između ostalog, posljedica radova na plinovodima.

Turska peta na svijetu po emisiji metana iz čvrstog otpada

Znanstvenici su ukupno otkrili 70 oblaka metana na deset deponija u Turskoj na kojima su zabilježene najveće emisije. Tri se nalaze na širem području Istanbula, a ostali, između ostalog, u blizini Ankare, Izmira i Antalyje.

Prema podacima organizacije Climate TRACE, Turska je peta u svijetu po emisijama metana iz čvrstog otpada, iza Kine, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Brazila.

Tursko Ministarstvo ekologije je priopćilo da ti podaci nisu utemeljeni na neprekidnim mjerenjima. Vlada je ukazala na svoju inicijativu „Nula otpada“, čiji je cilj smanjenje količine otpada koji završava na deponijima. Udio prerađenog otpada povećan je s 13 posto u 2017. na 37,53 posto u 2025. godini.

Politički test za domaćina konferencije

Znanstvenici smatraju da postoji veliki prostor za smanjenje emisija. Posebno bi djelotvorno bilo spriječiti da organski otpad uopće dospijeva na deponije. Bolji sustavi za zbrinjavanje tog plina, popravljene cijevi i zatrpavanje površina pod otpadom također bi mogli znatno smanjiti oslobađanje metana. Budući da je najveći dio emisija koncentriran na malom broju lokacija, već bi poboljšanja na pojedinim deponijima mogla mnogo toga promijeniti.

Više od 150 država do sada se pridružilo međunarodnoj inicijativi za smanjenje emisija metana, pokrenutoj 2021. na klimatskoj konferenciji u Glasgowu. Cilj je da se svjetske emisije metana do 2030. smanje za najmanje 30 posto u odnosu na 2020. godinu.

Turska još nije pristupila toj inicijativi. Turski stručnjak za klimu Selim Yildirim smatra da bi to mogla učiniti za vrijeme ove UN-ove konferencije. Od presudnog je značaja, međutim, da pristupanje bude praćeno konkretnim mjerama.