Kada se saznalo da je njemačka kompanija jedna od prvih u svijetu razvila cjepivo protiv infekcije izazvane koronavirusom, olakšanje je bilo veliko. Bila je tu i izvjesna količina ponosa: BioNTech je, na kraju krajeva, kompanija iz Mainza.

Ali ponos i olakšanje brzo su se pomiješali sa skepsom, jer su se nakon odobravanja cjepiva otvorila mnoga pitanja. Koga najprije cijepiti, kojim redoslijedom, a prije svega: mogu li se vakcine nabaviti na vrijeme?

Cjepivo iz SAD-a i Rusije

U međuvremenu je na raspolaganju niz cjepiva, mada su neke veoma kontroverzne. Na primjer, cjepivo švedsko-britanskog koncerna AstraZeneca pala je na loš glas u ožujku zbog sumnji da izaziva trombozu. Neke zemlje, uključujući Njemačku, najprije su prestale koristiti vakcinu, da bi je ponovo odobrile.

Grupa cjepiva odobrenih u EU uskoro bi mogla dobiti još jednog "člana": ruskog Sputnika V. I vakcina američke kompanije Johnson & Johnson, koja je već dobila zeleno svjetlo u Švicarskoj, uskoro bi mogla dobiti i dozvolu upotrebe u EU.

Nije dovoljno kupiti firmu

Rolf Hömke, glasnogovornik Udruženja firmi za istraživanje i (VFA), u kojem je organizirano gotovo 50 njemačkih farmaceutskih kompanija, u intervjuu za DW kaže: "Jedno je proizvoditi u malim količinama, a drugo odjednom povećati proizvodnju do maksimuma."

BioNTech je odgovorio na ovaj izazov preuzimanjem dodatnog proizvodnog pogona u Marburgu od konkurenta Novartisa - potpuno opremljenog producenta s dobro obučenom radnom snagom. Kompanija je, kako kaže Rolf Hömke, imala "sisteme za razmnožavanje bakterija, kao i sisteme za njihovo odstranjivanje i čišćenje. Ali ništa, što bi odgovaralo novim zadacima i izazovima."

To potvrđuje i jedan od dvoje osnivača BioNTech-a Ugur Sahin. Ovaj istraživač je za politički magazin Der Spiegel rekao: "Proizvodnja mRNK-cjepiva u pogledu dostizanja kvaliteta lijeka, je sve samo ne trivijalna. Ne možete jednostavno preusmjeriti proizvodnju u smislu da umjesto aspirina ili sirupa za kašalj odjednom pravite cjepivo. Taj proces zahtijeva veliku stručnost, godine iskustva i odgovarajuću opremu i tehnologiju."

U pomoć sada stiže konkurencija: Francuska grupa Sanofi, čiji vlastiti projekat cjepiva trenutno ne napreduje dobro, obećala je da će od ljeta proizvoditi BioNtech vakcinu u svojim proizvodnim kapacitetima u Frankfurtu na Majni.

Ali ništa ne funkcionira samo od sebe

Razvoj novog lijeka ili cjepiva zadatak je malog tima specijaliziranih istraživača. Uz pomoć sponzora ili većih instituta za istraživanje, oni mogu proizvesti dovoljne količine vakcina za klinička ispitivanja odnosno za proces pribavljanja dozvole.

Međutim, ako se izađe iz tih okvira, nijedan istraživački tim nije u stanju proizvoditi ogromne količine cjepiva. Čak ni velike kompanije ne postižu to same, kaže glasnogovornik VFA-e Rolf Hömke. "U farmaceutskoj industriji uvijek ovisite o dobavljačima." Moraju se naručiti bakterijske kulture i "hranjivi mediji" - ono čime se one hrane kako bi brzo rasle, ali i čitav niz specijalnih kemikalija. „Jer mRNK se pakira u jednu vrstu mjehura, a za to trebaju odgovarajući sastojci. Bez pravih dobavljača zapravo ne možete ništa."

I Ugur Sahin, koji je razvio cjepivo protiv kovoda-19 to isto tako vidi. Ali, upozorava i da nisu potrebni samo specijalizirani dobavljači, već i veća konkurencija: "Zjapi rupa, jer nema dovoljno drugih odobrenih cjepiva."

Posebne bočice za cjepiva

A za bočice u kojima se pohranjuje cjepivo potrebno je posebno staklo. Tako za BioTech cjepivo, staklene bočice moraju biti posebno otporne na temperaturu i ne smiju reagirati na kemikalije. Takvo staklo „borosilicatglas" proizvodi firma Schott iz Mainza još od 1887. godine. Ova kompanija je pored italijanske firme Stevenato i njemačke Gerresheim jedna od tri koje dominiraju svjetskim tržištem u proizvodnji ove vrste stakla.

Firma Gerresheim, nazvana po gradskoj četvrti Düsseldorfa, odavno ništa nema sa lokacijom na kojoj je osnovana. Njeni prozvodni pogoni u SAD-u i Meksiku proizvode bočice za sjevernu Ameriku, tri tvornice u Kini i jedna u Indiji snabdijeva azijsko, a proizvodni pogoni u francuskom Chalonu i poljskoj Boleslavi europsko tržište. Bočice za cjepivo za njemačko tržište prave se u gradiću Bünde u Sjevernoj Rajni Vestfaliji.

Za glasnogovornika VFA-e Rolfa Hömkea potpuno je jasno: „Nijedna jedina firma nije u stanju odgovoriti na potrebe u isporuci u nekom realnom vremenskom roku. To jednostavno nije moguće.“

"Međunarodne kooperacije"

S obzirom da većina proizvođača cjepiva ne raspolaže s pogonima za industrijsku proizvodnju, došlo je do povezivanja s kompanijama koje imaju proizvodne kapacitete. Tako Moderna surađuje sa švicarskom firmom Lonza i španjolskom Rovi.

CureVac, koji je pored BioNTecha drugi njemački proizvođač, počeo je sa gradnjom i opremanjem vlastitih proizvodnih pogona, ali bit će gotov tek naredne godine. Za sada ova kompanija surađuje s minhenskom Wacker Chemie AG u proizvodnji mRNK a za punjenje cjepiva zadužena je francuska firma Faraeva. Drugi partneri nisu poznati.

BioNTech trenutno u svom sjedištu u Mainzu proizvodi nosioce genetičke poruke mRNK. Firma Laupheimer Rentschler Biopharma uklanja ostatke kemikalija. Za pakiranje mRNA u nanočestice lipida-Nanopartikel se brine kompanija Polymun und Dermapharm. Firma Siegfried Holding AG iz Hamelna u Donjoj Saksoniji puni bočice s gotovim cjepivom.

Ove međunarodne kooperacije međutim nisu dovoljne da bi se podmirila potreba i potražnja za cjepivom. Zato indijska kompanija Serum Institut, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača cjepiva, planira proširenje proizvodnih kapaciteta i suradnju s novim partnerima. Problem je što proizvođači lijekova ne mogu obustaviti proizvodnju drugih važnih lijekova: protiv rubeole, ospica, boginja. A mora se raditi i na novim cjepivima protiv gripe.

Solidarnost sve manja

U Njemačkoj su ljudi umorni i nestrpljivi jer su razočarani sporim tempom vakcinacije. Govori se o „zakazivanju“ vlade, koja je sada pod pritiskom. Opada i solidarnost među europskim državama. Vladu u Londonu se optužuje da je s jedne strane dobila cjepivo od EU, no da nije spremna isporučiti cjepivo svog proizvođača u ostatak Europe.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz inzistira pred samit EU-a da dođe do korekcije raspodjele cjepiva. „Problem je što su neke zemlje dobile tri puta više cjepiva od drugih. Ako se tako nastavi, to će izazvati štetu u EU, kakva još nije zapamćena.“