„Glavni cilj naše studije bio je da procijenimo smrtnost koja se pripisuje uporabi hidroksiklorokina za liječenje COVID19, u prvom valu pandemije, prije objavljivanja pouzdanih studija", pišu autori istraživanja koje ima naslov „Procjena (broja) smrtnih slučajeva izazvanih uporabom hidroksiklorokina tijekom prvog vala COVID19", koje je objavljeno u stručnom časopisu „Biomedicina i farmakoterapija".

Francusko-kanadski istraživači kažu da je hidroksiklorokin moguće povezati sa skoro 17.000 smrtnih slučajeva - odnosno 11% većom stopom smrtnosti kod hospitaliziranih pacijenata.

Upozoravajući na način borbe s nekim budućim pandemijama, autori studije ističu: „Iako su naše procjene ograničene nepreciznošću, ovi nalazi ilustriraju opasnost od prenamjene lijekova kada za to ima premalo dokaza".

Prvi val korone - panika

Tijekom prvog vala pandemije koronavirusa, početkom 2020., zavladala je velika panika - da se što prije pronađu lijekovi za COVID19, novu bolest zbog koje' je prijetila totalna preopterećenost zdravstvenih sustava u mnogim dijelovima svijeta.

I kao što je standardna praksa, dok smo čekali na cjepivo i razvoj novih lijekova, pomoć je (po)tražena i među već postojećim lijekovima.

Jedan od njih je bio i hidroksiklorokin - stari, oprobani i vrlo jeftini lijek koji se koristi u preventivi i za liječenje tropske malarije, kao i za liječenje nekih autoimunih oboljenja, na primer artritisa i lupusa - tako što smanjuje upalu i bolove. Većina ljudi ne osjeća nikakva neželjena, sporedna djelovanja hidroksiklorokina, ponekad izaziva mučninu ili dijareju ili nakon duže upotrebe - oštećenje očiju. Kada se radi o malariji, uzima se nekoliko tjedana, a kod lupusa mora se uzimati cijelog života.

Hidroksiklorokin je u SAD-u odobren za uporabu još 1955. Njegov prethodnik, klorokin još je stariji: razvijen je u Njemačkoj 1934. u potrazi za sintetičkim lijekom s efektom kinina - koji se u narodnoj medicini naroda južne Amerike koristi već stoljećima.

Hidroksiklorokin odnosno klorokin se nalaze na listi esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za koje se smatra da su najučinkovitiji i najsigurniji za zadovoljavanje najvažnijih potreba u zdravstvenom sustavu.

Velika nada

Početkom ožujka 2020. godine, tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump je naredio Agenciji za hranu i lijekove (FDA) da testira određene lijekove kako bi vidjelo imaju li potencijal za liječenje COVID19. Među njima su bili klorokin i hidroksiklorokin.

FDA je istog tog mjeseca izdala hitno odobrenje za klorokin i hidroksiklorokin - za liječenje COVID-a u bolnicama, odnosno klinička ispitivanja lijekova.

Bijela kuća je ubrzo nakon toga, početkom travnja, ukinula ta ograničenja FDA i naredila da se 23 milijuna tableta hidroksiklorokina iz Strateške nacionalne zalihe lijekova distribuira u više saveznih država SAD-a, ne samo bolnicama već i apotekama. Trump je govorio: „Što možete izgubiti? Uzmite ga", i kasnije rekao da ga i sam preventivno uzima.

Trump nije bio jedini. I mnogi drugi svjetski lideri su polagali velike nade u ovaj lijek koji je bio na glasu da je vrlo učinkovit, ali samo kada se uzima u ranoj fazi COVID-a. Milijuni ljudi su ga kupovali, samo da ga imaju kod kuće za svaki slučaj. Prodaja ovog jeftinog lijeka naglo se povećala širom svijeta.

I Svjetska zdravstvena organizacija je hidroksiklorokin tada vidjela kao potencijalni lijek za COVID, rekla je bivša glavna znanstvenica SZO-a Soumya Swaminathan.

Mnoge zemlje, kao na primjer Indija, svojim zdravstvenim radnicima su preporučile da ga uzimaju svakodnevno - preventivno.

„Hidroksiklorokin smanjuje imunosnu reakciju. To je razlog zašto je prvobitno davan u ranoj fazi obolijevanja od COVID-a, da bi se suzbila citokinska oluja", rekao je Subarna Goswami, specijalist za javno zdravlje iz Indije.

Naime, otkriveno je da COVID kod pacijenata izaziva takozvane citokinske oluje - pretjeranu reakciju imunosnog sustava na infekciju koronavirusom, odnosno vrlo jaku upalu u organizmu, što je za mnoge završavalo fatalno.

Kako je jedna (ne)znanstvena studija sve promijenila?

U to vrijeme, kada su i laici pratili znanstvena istraživanja, u „Lancetu" jednom od najstarijih i najuglednijih znanstvenih časopisa u području medicine, 22. svibnja 2020. je objavljena jedna studija koja je uništila nadu u hidroksiklorokin.

U studiji je na temelju analiza podataka čak 96.000 hospitaliziranih zbog COVID19, od kojih je njih 15.000 dobivalo hidroksiklorokin ili klorokin, pored antibiotika ili bez njih - utvrđena je veća smrtnost i veća vjerojatnoća od srčane aritmije kod onih ljudi koji su liječeni hidroksihklorokinom ili klorokinom.

Objavljivanje tih rezultata odmah je zaustavilo ispitivanja hidroksiklorokina kao lijeka za COVID, istraživanja koja su se odvijala širom svijeta.

FDA je 15. lipnja 2020. opozvala svoje hitno odobrenje za hidroksiklorokin jer su dostupni dokazi pokazali da kod oboljelih od COVID-a „nema smanjenja vjerojatnoće smrti ili ubrzanja oporavka".

I SZO je prekinula svoje testove hidroksiklorokina kao lijeka protiv COVID19.

To što je „Lancet" već 5. lipnja, samo dva tjedna od objavljivanja - povukao studiju, zbog utemeljene sumnje u istinitost podataka i analiza, i što se časopis ispričao - nije promijenilo ništa. A ni to što se ispostavilo da su autori studije bili financirani od strane mnogih farmacetuskih globalnih kompanija.

Kako je hidroksiklorokin utjecao na pacijente s COVID-om?

Teško je točno reći kako je hidroksiklorokin utjecao na pacijente s COVID-om.

Nedostatak studija većih razmjera u prvom valu pandemije otežava utvrđivanje preciznog uzroka smrti i srčane aritmije. Znanstvenici kažu da ne znaju je li to bio samo hidroksiklorokin, nešto drugo ili možda kombinacija više faktora.

„Ispitivanja SZO-a nisu pokazala klinička poboljšanja kod pacijenata, pa smo preporučili da se ne koristi tijekom pandemije. Tada nismo primijetili nikakvu povezanost s povećanim mortalitetom jer je broj naših uzoraka bio relativno mali. Da bi se to uočilo, potrebne su velike količine podataka", rekla je Swaminathan na upit DW-a povodom nove francusko-kanadske studije s početka našeg teksta.

Ta studija koja povezuje hidroksiklorokin sa 17.000 smrtnih slučajeva - zapravo je meta-analiza, sistematski pregled 44 studije provedene od ožujka do svinja 2020. u šest zemalja: SAD (20), Italiji (12), Španjolskoj (6), Turskoj (3) Francuskoj (2) i Belgiji (1).

Meta-analize mogu biti pouzdanije od pojedinačnih studija jer kombiniraju rezultate iz mnogo različitih studija, tako da se ima više podataka.

Ali to također znači da su „spojeni” podaci iz studija koje su možda koristile različite ili čak proturječne metode. Kada bi studije bile prilagođene - zbog razlika u njihovoj metodologiji - mogle bi dati čak potpuno različite rezultate, komentira dr. Lars Hemkens, čiji je znanstveni rad bio jedan od 44 pregledana za ovo istraživanje.

Dakle, još nema znanstvenog konsenzusa o tome je li hidroksiklorokin doista dao doprinos većoj smrtnosti oboljelih od COVID-a.