Tijekom 2020. godine je Europska komisija pregovarala s nekoliko farmaceutskih koncerna o isporuci cjepiva protiv koronavirusa. Ugovori koji su na koncu sklopljeni su tajni, do danas je u javnost „procurio" samo mali dio informacije koje se tiču cijena cjepiva.

Novinari NDR-a, WDR-a i SZ-a (Süddeutsche Zeitung) su dobili uvid u detaljnu listu narudžbi, odnosno podatke o različitim vrstama cjepiva koje je naručila njemačka vlada, uključujući cijene, količinu i ostale podatke relevantne za taj posao. Ministarstvo zdravstva u Berlinu je na novinarski upit potvrdilo da je Njemačka do sada naručila cjepiva ukupne vrijednosti od 13,1 milijardi eura.

Najpovoljnija je bila firma AstraZeneca, koja ja svoje cjepivo razvijala u suradnji sa Sveučilištem Oxford – savezna je vlada već 27.8.2020. naručila više od 56 milijuna doza, po cijeni od oko 2,30 eura po dozi.

Najviše novca za cjepivo je tražio američki koncern Moderna. Prilikom narudžbe u rujnu 2021. dogovorena je cijena od oko 30 eura po dozi cjepiva. Cjepivo proizvođača Johnson & Johnson je koštalo oko sedam eura po dozi, a Novovax je po dozi zahtijevao oko 18,20 eura.

Porast cijena

Posebno u oko upada porast cijena cjepiva proizvođača Pfizer/BioNTech i Moderne, I to usred pandemije. Njemačka je u prosincu 2020. od BioNTecha naručila oko 39 milijuna doza, i to po cijeni od oko 15,50 eura po dozi. Devet mjeseci kasnije, kada je savezna vlada naručila dodatnih 168 milijuna doza, jedna je doza u prosjeku koštala oko 23,20 eura – to je poskupljenje od oko 50%.

Sličnu politiku cijena je prakticirala i američka Moderna. Savezna Republika je 23.12.2020. od Moderne naručila oko 15 milijuna doza po cijeni od oko 19,50 eura po dozi. Tri mjeseca kasnije jedna doza Moderne je koštala oko 29,70 eura – to je poskupljenje od također oko 50 posto. Firma Moderna nije odgovorila na novinarske upite o cijeni vakcina, a BioNTech je na upit poslao samo sljedeći odgovor: „Nemojte se pouzdavati na informacije koje se ne mogu provjeriti (navode o cijenama ne možemo razumjeti)".

Ogromna dobit BioNTecha

Šef BioNTecha Ugur Sahin je još u 2020. objasnio da se „nijedno poduzeće" na cjepivu protiv korone „ne želi obogatiti". Godinu dana kasnije BioNTech je u svojim bilancama prezentirao neto dobit od 10,3 milijardi eura, a u prvih devet mjeseci 2022. godine ta je tvrtka proknjižila dodatnih 7,1 milijardi eura čiste dobiti.

Iz farmaceutske branše se može čuti kako je poduzeće iz Mainza godinama trošilo više novca nego što je zarađivalo – novac je ulagan u istraživanje lijekova. I dodaje se kako je aktualna zarada samo „nagrada" za sve to. A tu "nagradu” šef firme Sahin, kako se tvrdi, želi uložiti u razvoj novih lijekova. Sahinu nije važan osobni profit, kažu poznavatelji farmaceutskih prilika. Što je onda razlog porasta cijene cjepiva usred pandemije? Sugovornici njemačkih medija tvrde da su i Njemačka i EU u ugovore o narudžbi cjepiva ugradili i određene, navodno skupe klauzule – odnosno da su se proizvođači cjepiva preko visoke cijene htjeli "osigurati” za slučaj da jednog dana budu morali plaćati eventualne odštete ili slično.

Financiranje istraživanja

Han Steutel, predsjednik Udruženja farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem (vfa), kaže doduše da o samim cijenama cjepiva ne može ništa reći, zato što su one tajne i dodaje da ne zna kako izgledaju – ali ipak dodaje da „…rendite farmaceutske industrije moraju biti visoke, jer je rizik istraživanja i razvoja ekstremno visok". Kada rendite ne bi bile visoke „nitko ne bi kupovao te dionice", kaže on.

Steutel napominje da se cijene cjepiva ili nekog lijeka ne orijentiraju samo prema troškovima prozvodnje te istraživanja i razvoja, već i prema tome kakvu "vrijednost” konkretno sredstvo ima "za društvo”: "Pogledajte, mi ponovno imamo naš normalan život. A cijena koju za to plaćamo je zapravo iznimno niska.”

Predsjednik Komisije za lijekove u Njemačkoj Wolf-Dieter Ludwig kaže da ga u načelu ne smetaju cijene koje su za svoje cjepivo zahtijevale firme poput Moderne ili BioNTecha, jer ih se, kako naglašava, može itekako usporediti sa cijenama za cjepivo protiv gripe. Ono što Ludwiga smeta je porast cijena cjepiva i to usred pandemije: "To smatram zapravo neozbiljnim, obzirom na promete koje su ostvarivali moglo se ostati i kod stare cijene." On ipak dodaje da „su nam cjepiva bila potrebna", te da su „farmaceutski koncerni mogli isposlovati te cijene".

Iz Bundestaga stiže glasna kritika na račun porasta cijena. Liječnik i zastupnik Stephan Pilsinger (CSU) kaže: "Ako je to istina, onda ja mislim da je to bilo potpuno neopravdano. Savezna vlada se nije smjela upuštati u takve dealove."

Detalji su tajna

Informacije o cijenama cjepiva nalaze se u Bundestagu, u jednoj prostoriji u kojoj se čuvaju povjerljivi dokumenti, i one su tajne. Kada se zbroje sve narudžbe do prosinca 2021., kada je završio mandat tadašnjeg ministra zdravstva Jensa Spahna, onda se dolazi do ukupne vrijednosti od 10,05 milijardi eura. Tijekom mandata novog ministra Karla Lauterbacha ta je svota dodatno porasla. „Ukupna vrijednost narudžbi se kreće oko 13,1 milijardi eura bruto", to je Ministarstvo potvrdilo za NDR, WDR i SZ.

Stephan Pilsinger traži od savezne vlade da „odmah I sveobuhvatno na stol stavi sve brojke.” A Rolf Blaga iz nevladine organizacije Transparency International također kritizira vladu zbog tajnovitosti po pitanju ugovora o cjepivu: "Javnost se mora pouzdati u to da se ne razbacuje novcem poreznih obveznika.” Barem bi Savezni ured za reviziju morao dobiti pristup tim dokumentima kako bi ih mogao provjeriti, kaže Blaga. Političari vladajućih stranaka SPD i Zeleni, koji su stručnjaci za pitanja vezana uz zdravstvo ili proračun, nisu se htjeli očitovati po pitanju troškova cjepiva, odnosno (ne)transparentnosti.

Koliko je doza naručeno?

Na meti kritika je i količina naručenog cjepiva. Kako je Ministarstvo zdravstva odgovorilo na upit NDR-a, WDR-a i SZ-a, savezna se vlada od početka pandemije ugovorima obvezala na kupovinu 672 milijuna doza. 556 milijuna je naručeno tijekom mandata ministra Spahna. A to znači da je svakom stanovniku Njemačke, od beba pa do staraca na raspolaganju oko osam doza. Čak i Wolf Dieter Ludwig, koji je uvjeren u učinkovitost cjepiva, smatra da je ta količina „jednostavno prevelika". Osam doza po osobi, to nam „sigurno neće trebati", kaže on.

Helge Braun, predsjednik Odbora za proračun u Bundestagu, polazi od toga da se Njemačka samo tijekom tekuće 2023. godine obvezala na kupovinu cjepiva protiv koronavirusa ukupne vrijednosti dvije milijarde eura: "To je previše, tako da se mora računati s uništavanjem većeg dijela isporuke”, kaže Braun. "To po mom mišljenju nije strašno samo zbog troškova, već nije etički I po pitanju trošenja resursa.”

Najveći dio cjepiva naručen je za vrijeme "velike koalicije”, tijekom mandata ministra Jensa Spahna. Njegov nasljednik, aktualni ministar zdravstva Karl Lauterbach se po vlastitim navodima, baš kao i njegove kolegice i kolege iz drugih zemalja članica EU-a, već nekoliko tjedana trudi oko reduciranja količine narudžbi. Za sada su uspjeli "smanjiti” broj naručenih doza, ali samo za 11,3 milijuna. Je li opcija možda doniranje cjepiva siromašnijim zemljama?

„Naravno" da se i oko toga trudi, potvrdilo je Ministarstvo zdravstva u Berlinu. Ali i dodaje: „Globalna ponuda doza cjepiva protiv COVID-19 je trenutno puno veća od potražnje."

Markus Grill, NDR/WDR

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu