Najgore bi bilo ne izaći na izbore! – poručio je, u ime cijeloga hrvatskog episkopata, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Marin Srakić i pozvao vjernike i ostale građane da glasuju po „svojoj savjesti“. Nadbiskup Srakić citirao je i zajedničku izjavu biskupa, koji poručuju kako se „nemamo pravo žaliti na prilike u kojima živimo ako sami na njih ne želimo utjecati“.

"Moliti za Domovinu"

Hrvatska biskupska konferencija pozvala je vjernike da izađu na izbore te da se u odabiru stranke vode kršćanskim stajalištima, odnosno da se založe za poštivanje života, obitelj, odgoj i obrazovanje te kulturu rada. Pozivaju i da se svim strankama omogući predstavljanje programa bez medijskih blokada, a političkim elitama sugeriraju da ne iskrivljavaju stvarno stanje u Hrvatskoj, ne daju lažna obećanja i ne diskreditiraju protivnike. HBK ističe kako Hrvatska pripada Europi, a zadatak političara je da štite i promiču hrvatski identitet u takvoj zajednici. Na kraju su uputili i poruku svećenicima – „Politike ne smije biti u pastoralu, ali vjernike treba uputiti u kršćanski nauk i moliti za Domovinu.“

„Skori izbori za zastupnike imaju posebno značenje, jer su povezani s referendumom o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji.“, kazao je osječko-đakovački nadbiskup Marin Srakić, dodavši da je poruka u povodu parlamentarnih izbora „obveza i dužnost koja ne nadilazi poslanje Crkve“. Kako je naveo, Crkva time ne preuzima političku ulogu, nego se zalaže za općeljudske vrijednosti i za pravednije društvo.

Iščitavanje poruka Crkve

Analitičari smatraju kako je riječ o gotovo identičnim porukama kakve je HBK upućivao i uoči prethodnih izbora. „Riječ je o tradicionalnom, konzervativnom smjeru, koji je bliži desnoj opciji. U poslanici se izrijekom ne kaže glasujte za ovoga, onoga, za ovu ili onu opciju, nego su im odaslali poruku s određenim sustavom vrijednosti koji bi im mogao biti orjentir.“, smatra Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja. Dio medija, poput riječkog Novog lista, u isticanju prednosti onim strankama što zagovaraju zaštitu obitelji i nepovredivost života te nedjelje kao neradnog dana, iščitavaju potporu Crkve Hrvatskoj seljačkoj stranci. Vođeni istom logikom, u nadanju biskupa da će „priliku dobiti političari spremni istinski se suočiti s prošlošću“ vide potporu ministru Tomislavu Karamarku i dijelu HDZ-a, koji se zauzimaju za sankcioniranje zločina totalitarnoga komunističkog režima.

Izjava HBK povezuje se i s prije dva dana održanim sastankom Vlade i vrha Katoličke crkve o nastavku povrata crkvene imovine. I dok Kaptol odbacuje tezu o predizbornom karakteru toga sastanka i svoga obraćanja vjernicima, bivši veleposlanik Hrvatske pri Svetoj stolici Ivica Maštruko smatra kako se radi o „klasičnom primjeru političke korupcije.“ Srakić pak podsjeća na međunarodni karakter ugovora Hrvatske sa Svetom Stolicom, koji ne ovisi o političkoj boji službenog Zagreba. No, za iskusnog analitičara Kaptola, novinara Darka Pavičića, problem odnosa građana prema Crkvi leži u činjenici što se biskupska elita „slizala s politikom, koja im je dala moć, vlast i novac te im otupjela duh i otvrdnula srca.“

Slijediti poruke Papa

Pročelnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve Gordan Črpić naglasio je kako se poruka biskupa o izborima temelji na Doktrinarnoj noti o nekim pitanjima vezanim uza sudjelovanje katolika u političkom životu, Kongregacije za nauk vjere iz 2002. godine te stavova dvojice papa: Benedikta XVI. i Ivana Pavla II. Moglo bi se reći kako se stajališta HBK ne razlikuju puno od brošure udruge Katolik „Priručnik za glasovanje – samo za prave katolike“. Tim se priručnikom, izdanim prije tri mjeseca, od vjernika traži da ne glasuju za kandidate koji se nisu jasno odredili protiv pobačaja, umjetne oplodnje, istraživanja matičnih stanica embrija, eutanazije i legalizacije homoseksualnih brakova. Autora, voditelja Centra za strane jezike pri Sveučilištu u Zadru, dr. Ivana Poljakovića, na pisanje priručnika potaknula je činjenica da, iako se 88 posto hrvatskih građana deklarira vjernicima, izbor dva puta za redom ateista Stjepana Mesića, a potom i agnostika Ivu Josipovića za Predsjednika Republike pokazuje kako je utjecaj vjere i Crkve na birače – nikakav.

Za kraj podsjetimo, prema najnovijim istraživanjima što su ga proveli Katolički bogoslovni fakultet i Institut Ivo Pilar, svega 25 posto vjernika redovito pohodi svoju župu, a hrvatski građani gube povjerenje u Crkvu, koja je pala na treće mjesto, iza vojske i policije.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak