Po rezultatima popisa koji je crnogorska Uprava za statistiku (MONSTAT) provela u prosincu prošle godine, u Crnoj Gori najviše je Crnogoraca - 41,12 posto (256.436 građana), Srba je 32,93 posto (205.370), a Bošnjaka 9,45 posto (58.956).

Najviše građana govori srpskim jezikom - 43,18 posto (269.307), pa crnogorskim - 34,52 posto (215.299).

Ovo je prvi popis stanovništva nakon što je, poslije tri desetljeća, 2020. s vlasti otišla Demokratska stranka socijalista (DPS) Mila Đukanovića i prvi otkad su u vlast ušle i prosrpske stranke bivšeg Demokratskog fronta (DF).

Na rezultate popisa čekalo se deset mjeseci, ali se oni o jeziku, vjeri i naciji nisu bitnije promijenili u odnosu na popis iz 2011. godine.

Između dva prebrojavanja Crnogoraca je manje za 22.429, a Srba više za 27.260. Srpskim jezikom govori 0,3 posto više građana nego prije 12 godina, a u istom razdoblju za 2,5 posto se smanjio broj građana kojima je crnogorski jezik materinji.

Stabilni identiteti

"Rezultati popisa ukazuju na stabilnost uspostavljenih identiteta, ali i na to da podjele u crnogorskom društvu ostaju iste", kaže za DW analitičar Sergej Sekulović.

Premijer i lider Pokreta Europa sad Milojko Spajić na mreži X je naveo da je "jedini pravi pobjednik popisa europska, građanska Crna Gora, koja je dovoljno velika za sve". Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Spajićev koalicijski partner, kazao je da je " kao pripadnik srpskog naroda" zadovoljan jer je broj Srba u Crnoj Gori u odnosu na posljednji popis porastao.

Zadovoljni su i u najjačoj oporbenoj Demokratskoj stranci socijalista (DPS) jer je, kako navode, unatoč pritiscima i pokušajima provođenja "etničkog inženjeringa uz pomoć vlasti u Srbiji, sačuvan građanski karakter države”.

Ponovo se otvara pitanje srpskog jezika

I pored toga što je crnogorski, nakon obnove neovisnosti 2006. godine, proglašen službenim jezikom u Crnoj Gori - podatak da srpskim jezikom govori 43,18 građana Crne Gore u odnosu na 34,52 koji su se izjasnili da im je materinji crnogorski, za predstavnike srpskih stranaka koje čine vlast je povod da se iniciraju izmjene Ustava kako bi pored crnogorskog službeni jezik u Crnoj Gori bio i srpski.

"Svaki treći stanovnik Crne Gore je Srbin i srpski jezik je većinski jezik u Crnoj Gori. Očekujem da kažete da je većinski jezik srpski jezik i da bi trebao biti službeni jezik ", kaže zastupnik Nove srpske demokracije Dejan Đurović.

Dužnosnici stranaka bivšeg DF-a inicijativu da srpski jezik bude službeni prvobitno su najavljivali ako srpski jezik bude materinji za više od 50 posto građana, što su, čini se, i bila njihova očekivanja.

S druge strane, zastupnik DPS-a Nikola Milović za DW kaže da je ovim popisom stavljena točka na raspravu - što bi inicijativa za izmjene Ustava zbog promjene statusa srpskog jezika mogla donijeti. "Ako inicijativa dođe na dnevni red, naravno da ćemo biti protiv. Ako se treba pokrenuti ja bih volio sad, da se do kraja ogole neke stvari, da se vidi što rade stranke na vlasti. Crna Gora je građanska država i ovim popisom je ta priča završena", dodaje Milović.

Inicijativa oko izmjene Ustava u dijelu jezika je legitimna ali, prema mišljenju analitičara Sekulovića, osnovno pitanje je čemu ona treba služiti - jačanju građanske države ili snaženju identitetske politike?

"Predstavljeni rezultati mogu donijeti i dodatnu disoluciju, ali i integraciju. Sve dileme od ranije ostaju, samo što se sada izoštrava, ili bolje rečeno, ubrzava proces, gdje će svatko morati jasno i otvoreno izaći sa svojom politikom i reći je li za EU ili za unutarnje sukobe, je li za to da Crna Gora bude građanska država ili mala Bosna“, smatra Sekulović.

Kako u tom smislu nismo čuli “ništa novo”, podjele ostaju i sada se prema mišljenju Sekulovića postavlja pitanje što će političke elite učiniti s tim i kako će reagirati crnogorsko društvo koje sve manje ima povjerenja u političare, a što pokazuje sve slabija izlaznost u posljednjim izbornim ciklusima.

Rusi došli i ostali

Najveća novost koju je donio popis u smislu nacionalnog prebrojavanja je da su sada Rusi s preko 2 posto – peta najbrojnija etnička skupina u Crnoj Gori, nakon tradicionalnih: Crnogoraca, Srba, Bošnjaka i Albanaca.

Radi se većinom o ljudima koji su ranije došli živjeti u Crnu Goru, pretežno na primorju, ali ima i onih koji su stigli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Iako su podaci tokom prethodne godine pokazivali i značajan broj ukrajinskih izbjeglica u Crnoj Gori, Ukrajinaca je na popisu bilo 0,5 posto.