Prva Vlada u Crnoj Gori poslije tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika države Mila Đukanovića, nakon samo 200 dana je pred gotovo izvjesnim promjenama a mogla bi postati i najkraća u njenoj suvremenoj političkoj povijesti. Pitanje je samo kolike će to promjene biti i hoće li možda doći i do izvanrednih izbora mnogo ranije nego što je bilo tko očekivao. 

Za DF vlada mrtva 

Kabinet stručnjaka premijera Zdravka Krivokapića od samog starta suočio se s mnogobrojnim kritikama i to čak više iz parlamentarne većine nego iz opozicije. U napadima je prednjačio vladajući prosrpski Demokratski front (DF) koji je od početka poručivao da će nakon 200 dana preispitati rezultate vlade. Događaji od prošlog mjeseca kada je drugi dio vlasti koji čine Demokrati i URA, zajedno s opozicijom, usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u parlamentu a URA glasala i za smjenu ministra pravosuđa Vladimira Leposavića zbog relativiziranja tog genocida – doveli su do totalnog raskola u vladajućoj većini.

DF je ogorčen zbog rezolucije i smjene, traži novu Vladu i novog premijera ili tehničku Vladu i izvanredne izbore. Krivokapić ne želi odstupiti, a u tome ga podržavaju Demokrati i URA koje pozivaju DF na rekonstrukciju vlade, u koju bi mogli ući i političari a ne samo stručnjaci. U ponedjeljak (19.7.) je treći i možda i odlučujući sastanak čelnika vladajućih stranaka nakon kojeg bi moglo biti jasnije rješava li se kriza vlasti ili se dodatno produbljuje. 

Politički analitičar Dragiša Janjušević kaže da je u pitanju politički labirint i da je najmanje loše rješenje za izlaz iz njega rekonstrukcija po kojoj bi u Vladu, osim sadašnjih stručnjaka, ušli i političari iz vladajućih stranaka a na čijem čelu bi i dalje bio Krivokapić. 

,,Sva ostala rješenja su ili neizvodljiva, kao promjena cjelokupne vlade u parlamentu, ili su velika usluga opoziciji, koja je tek sišla s vlasti, kao što bi bio izbor tehničke vlade i odlazak na prijevremene izbore”, kaže Janjušević za DW. 

 
DF međutim insistira na smjeni premijera i formiranju nove Vlade ili da se ide na izbore do kraja godine. Poručuju da je status quo neodrživ jer vladu trenutno podržava samo 14 ili15 od 81-og poslanika u parlamentu.  

„Rekonstrukcija i šminkanje političkog mrtvaca - ne dolaze u obzir", kazao je jedan od lidera DF-a Milan Knežević. Novu vladu stvarali bi na temelju snage stranaka većine u parlamentu i DF bi imao najviše mjesta jer ima najviše poslanika.  

S druge strane, Demokrati predsjednika Skupštine Alekse Bečića protiv su smjene Krivokapića ali jesu za promjene u Vladi. Za Bečića je mjesto Krivokapića neupitno.  

"Kompromis je riječ koja najviše treba Crnoj Gori. Nitko ne može biti sto posto u pravu i zato je rješenje u onome što je sredina, a to je  rekonstrukcija i istinsko osnaživanje ove Vlade”, poručio je Bečić. Stavu Bečića bliska je i URA ali i još neki zastupnici vladajuće većine iz manjih stranaka. Demokrati igraju na to što bi DF na kraju morao rušiti Vladu u parlamentu jedino uz pomoć glasova opozicije i pozivaju ih da pokrenu pitanje povjerenja Krivokapiću, znajući da je to politički riskantan potez.  

 
Ako, pak, DF na kraju popusti i ako se krene u rekonstrukciju Vlade i ulazak političara u nju, i tu se naziru novi potencijalni problemi. DF oštro napada Krivokapića kojeg optužuje i za izdaju nakon što nedavno nije potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Beogradu, nego je tražio da se to učini na Cetinju. Zato se postavlja logično pitanje – može li se uopće zamisliti suradnja u vladi između Krivokapića i čelnika DF-a koji ga svakodnevno napadaju? 

Opozicija traži izvanredne izbore

Janjušević objašnjava da je rekonstrukcija vlade za njega najrealnije rješenje jer u suprotnom vlast puno riskira.,,Tehnička vlada  bi značila priznanje poraza, odnosno priznanje nositelja vlasti da su nedorasli trenutku od 30. kolovoza prošle godine, kada su pobijedili DPS. Odlazak na izbore bi značio uslugu trenutnoj opoziciji da se koliko-toliko oporavi, iako mislim da opet ne bi bili u situaciji da formiraju vlast”, smatra Janjušević.  

Zbog sukoba unutar vlasti već više od mjesec dana blokiran je parlament jer DF bojkotira plenum. Vlada sad ne može progurati niti jedan zakon u Skupštini. Jasno je da će se neko rješenje morati naći ili ići na izbore koje traži opozicija. Janjušević, međutim, tvrdi da oni ne bi mnogo toga promijenili.  
 
,,Izbori bi dodatno zakomplicirali situaciju. Stranke koje sada čine parlamentarnu većinu opet bi bile u situaciji da formiraju vlast ali bi to išlo još teže nego poslije 30. kolovoza prošle godine, jer bi stupanj nepovjerenja bio mnogo veći”, kaže Janjušević i ukazuje na rat priopćenjima na  društvenim mrežama kojima danima bukti između stranaka koje sudjeluju na vlasti.  

On ne vjeruje da bi opozicija na tim izborima mogla da se vrati na vlast.  

,,Moja procjena je da izbori apsolutno nikome ne odgovaraju i da ništa ne bi promijenili. Čak ni DPS-u, koji bi ušao u njih s dosta bojazni da se ne pokaže osipanje njihovog biračkog tijela dok bi se njihovi manji partneri borili za prelazak izbornog praga. Jednostavno, izbori u ovom trenutku služe kao izgovor za  jačanje pregovaračke pozicije jednom dijelu aktualne vlasti. Izbori bi donijeli još jedno veliko iscrpljivanje gdje bi građani najviše stradali u iščekivanju reformskih i tranzicijskih zahvata”, jasan je Janjušević. 

Izvanredni izbori jednog dana neminovni? 

Vladajuću većinu u Crnoj Gori ukupno čini desetak stranaka s dosta različitim programima koje je ujedinila borba za smjenu višedesetljetne vlasti DPS-a. Imaju samo jednog zastupnika više od oporbe. Iako mnogi misle da će ih upravo strah da se DPS ne vrati držati na vlasti 4 godine, gotovo svakodnevni međusobni sukobi sugeriraju da će se u jednom trenutku ipak morati ići na izvanredne izbore. Slično misli i Janjušević.   

,,Nisam optimist da ovako krhka većina , s ovolikom količinom nepovjerenja, može izdržati mandat u cijelosti. Moje mišljenje je da 
lokalni izbori naredne godine u dvanaest općina, uključujući i Glavni grad  
Podgoricu, trebaju opipati puls birača i da onda krene priprema za izvanredne parlamentarne izbore zajedno s predsjedničkim 2023. godine. Prije toga, neophodno je provesti reforme izbornog zakonodavstva, srediti biračke spiskove i završiti proces izbora i reforme u pravosuđu”, smatra Janjušević.

Pregovori unutar vlasti zasad sporo teku ali ne mogu trajati do unedogled. Zemlja se bori za oporavak od koronakrize i vlada mora funkcionirati a to znači i da ima jasnu podršku u parlamentu za svoje poteze. 

,,Vjerujem da će vlast ljetnu pauzu u radu parlamenta iskoristiti kako bi došli do rješenja koje će biti prihvatljivo svima. Ako ne nađu 
rješenje do 31. srpnja, očekujem da će ga naći do 1. rujna. Legitimitet vlade jest uzdrman ali su to porođajne muke demokracije u 
Crnoj Gori koja nikada nije promijenila vlast na izborima u svojoj 
povijesti. I morat ćemo se navikavati na takve situacije”, zaključuje Janjušević.