Višegodišnje teze o Crnoj Gori kao „zarobljenoj državi“, u kojoj su neke institucije srasle s mafijom, polako dobijaju potvrdu i u praksi. Za manje od mjesec dana uhapšeni su dugogodišnja bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, dok je Europol optužio dvojicu policajaca da su članovi jednog od dva najjača mafijaška klana i da su zajedno švercali velike količine kokaina.

Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala godinama je jedan od glavnih zahtjeva EU-a prema Crnoj Gori. Iako je i u prošlosti bilo hapšenja krupnih riba, posljednji mjeseci su ona intenzivirana, a vijesti o aferama prestižu jedna drugu.

Ministar unutarnjih poslova Filip Adžić podsjeća da je i Europska komisija u jednom takozvanom non-paperu potvrdila uspjehe u borbi protiv mafije, posebno prošlogodišnja hapšenja vođa i članova Škaljarskog i Kavačkog klana. „Napravljen je zaokret u borbi protiv ograniziranog kriminala", kaže Adžić za DW.

Dejan Milovac iz MANS-a, nevladine organizacije koja je proteklih godina otkrila niz afera u Crnoj Gori, kaže za DW da hapšenja konkretiziraju već odavno iznešene pretpostavke o povezanosti kriminala i vrha sudske vlasti u zemlji.

Sezona hapšenja nastupila je nakon izbora Glavnog specijalnog tužitelja Vladimira Novovića. Njegov prethodnik, Milivoje Katnić, optuživan je da je štitio pojedince iz vlasti, naročito predsjednika države Mila Đukanovića. Katnić se branio tvrdnjama da je njegovo Tužiteljstvo procesuiralo veliki broj slučajeva, pa i protiv visokih zvaničnika, a naročito članova kriminalnih klanova, kao i da je prisilno umirovljen jer nije po volji novoj vlasti.

Kako demontirati korumpirani sustav?

Informacije iz istraga su oskudne, ali se zna da se Medenicu sumnjiči za protiuzakoniti utjecaj u nekim sudskim predmetima. Njen sin, Miloš, po podacima Europola iz aplikacije Sky – programa za dopisivanje koji su koristili kriminalci – bavio se švercom cigareta i trgovinom drogom.

Predsjednika Privrednog suda tereti se pak za malverzacije tijekom stečajnih postupaka u kojima je, navodno, uzimao novac.

Posebno je eksplozivna afera vezana za policajce Ljubu Milovića i Petra Lazovića koji su, po Europolovim transkriptima sa Skya, švercali velike količine kokaina zajedno s vođom Kavačkog klana Radojem Zvicerom. Milović, navodno, ima račun u kriptovalutama na kojem je skoro 50 milijuna eura. Njih dvojica, za sada, nisu ispitani niti uhićeni, ali Tužiteljstvo i policija istražuju slučaj.

Iako prvi potezi novog specijalnog tužitelčja ohrabruju, ne smije se zaboraviti da tužilaštvo kao cjelina i dalje nije reformirano, upozorava Milovac iz organizacije MANS. „Postupci će biti izuzetno teški za procesuiranje ako se prije toga ne provede ozbiljna reforma koja će odvojiti žito od kukolja“, kaže Milovac za DW. „Istraga se ne bi smjela zadržati samo na pojedinačnim slučajevima. Sve manje od demontaže korumpiranog sustava, koji je na svim razinama pravosuđa i policije bio servis organiziranom kriminalu, predstavljalo bi zapravo neuspjeh tužitelja Novovića“, smatra Milovac.

Odgovornost na tužitelčjima i sucima je velika, naglašava i ministar Adžić. „S druge strane, ne treba generalizirati. Siguran sam da imamo kvalitetne i kredibilne sudije i tužitelje, koji se možda do sada nisu imali prilike dokazati, a koji imaju visoku razinu profesionalne etike kako bi odgovorili na buduće izazove“, smatra on.

A političari?

Mjesecima se nagađa da će uslijediti i hapšenja nekih političara, za koje postoje sumnje u korupciju ili protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave. Dio javnosti godinama tu cilja prije svega na dužnosnike Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS), ali ta stranka se nedavno vratila na pozicije odlučivanja. Iako nije dio Vlade, pruža joj podršku u parlamentu. Milovac tu vidi problem.

„Dokazi za brojne visoke javne dužnosnike svakako postoje i oni se godinama sklanjaju u tužiteljstvu. Ako postoji politička volja i hrabrost kod Novovića, ne vidim nijedan razlog da te osobe ne budu uskoro procesuirane“, kaže on.

„Teško se mogu ne vidjeti kombinacije koje su, bez održavanja izbora, dovele do nove političke većine u zemlji“, dodaje Milovac, misleći na manjinsku vladu premijera Dritana Abazovića uz podršku DPS-a. Većinu sada čine i oni „koji neće blagonaklono gledati na otvaranje istraga protiv njihovih visokih dužnosnika“, dodaje Milovac.

Adžić, pak, tvrdi da u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije neće biti biranja. „Pokazali smo da postoji nesporna volja, kao i profesionalni kapaciteti, da se na uspješan način suprotstavimo svim sigurnosnim izazovima“, kaže crnogorski ministar policije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu