Podgoričanin Mileta Radovanić nedavno je dobio drugo dijete. Kada je planirao obitelj priznaje da je morao voditi računa o ekonomskoj i ukupnoj atmosferi u državi.

„Ipak, ne smije se čekati da se stvore svi uvjeti za formiranje obitelji, jer je to gotovo nemoguće”, priča Radovanić za DW.

Mnogi u Crnoj Gori ipak ne razmišljaju ovako nego se odlučuju za manje djece. Tako prirodni prirast godinama opada i ove će vjerojatno biti najmanji u posljednjih šest desetljeća. U prvih 8 mjeseci 2019. prirodni prirast iznosi 203 i znatno je manji  u odnosu na prošlu godinu kada je bio 760.

Prije 60 godina broj rođenih u odnosu na umrle bio je veći za skoro 10 tisuća, tijekom 90-ih godina rapidno je opao ali je čak i početkom ove desetljeća bio blizu 2 tisuće. Sada se mjeri tek stotinama.

Radovanić, inače glavni tajnik oporbene stranke URA, tvrdi da je najveći problem što se teško može naći mlada obitelj u Crnoj Gori, u kojoj oba roditelja rade za prosječnu plaću, koja trenutno iznosi 517 eura.

„Čak i kada je to slučaj, ako u obzir uzmete visinu minimalne potrošačke košarice za četveročlanu obitelj koja iznosi oko 650 eura i dodatne troškove kao što su vrtić i škola, vrlo je teško bez većih problema i odricanja osigurati osnovne uvjete za obitelj. Samim tim, teško je odlučiti se i na proširenje obitelji", kaže Radovanić.

Masovnim iseljavanjem pada i prirast

Profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću i demograf Miroslav Doderović kaže da su brojni uzroci pada prirodnog prirasta u Crnoj Gori. „Još uvijek nismo u fazi bijele kuge a značajan uzrok opadanja prirodnog prirasta je naše brojno stanovništvo, koje je na privremenom radu u inozemstvu. U pitanju je radno i reproduktivno najsposobniji dio stanovništva, od 25 do 40 godina i ono neposredno utječe na smanjenje nataliteta. S radnicima odlaze i njihove obitelji a najveći dio njih su muškarci, što još više utječe na biološku reprodukciju”.

Dodaje i da su među glavnim uzrocima pada prirodnog prirasta i sve slabiji životni standard ali i promjena društvenog i obiteljskog statusa žene odnosno podizanje kulturne razine stanovništva, kao i ubrzani procesi urbanizacije i industrijalizacije. „Najveće opadanje prirodnog prirasta u narednom periodu može se očekivati na sjeveru Crne Gore, što predstavlja sigurne nagovještaje biološke regresije".

Radovanić smatra da je upravo pad prirodnog prirasta najbolji pokazatelj atmosfere u Crnoj Gori. „Nepostojanje strategije države i održivih i konkretnih mjera dovode do toga da se mladi sve teže odlučuju za formiranje obitelji a i ako to učine, najčešće to bude samo jedno dijete. Sve to iz razloga nemogućnosti da osiguraju svojoj obitelji normalne i adekvatne uvjete za život i napredak".

Najveći izazov u tom pogledu a samim tim i najveći izdatak je, kaže, osiguravanje stana: „Kupovina stana za mlade u Crnoj Gori je veliki problem jer je većina zaposlenih osigurana na minimalac, zbog čega su im kreditne mogućnosti ograničene. Mjesečni izdatak za stanarinu ili ratu za kredit definitivno spadaju u najveći trošak domaćinstva a to je nešto što predstavlja elementarnu potrebu za obitelj".

Nacija sve starija, raste i broj razvoda

Od 1945. do 2011.godine u Crnoj Gori znatno se smanjio udio mladog a povećao starog stanovništva, kaže Doderović. „Taj proces je uvjetovao time da je stanovništvo Crne Gore 2020. godine na pragu demografske starosti, a to znači da je dostiglo najveću prosječnu starost od 38,8 godina. U pojedinim gradovima kao što su Nikšić i Cetinje ili regijama kao što je sjever Crne Gore ne ostvaruje se ni jednostavna zamjena generacija. Naročito raste udio građana starijih od 64 godine."

U Crnoj Gori su proteklih godina primjetni i sve češći razvodi brakova. Tako smo prošle godine na 4 sklopljena imali jedan razvedeni brak ili ukupno čak 845, što je veliki broj za zemlju od samo 625 tisuća stanovnika. I u prvih 8 mjeseci ove godine imamo sličan trend s nekim zapanjujućim podacima pa je tako u gradu Danilogradu sklopljeno 30 brakova a razvedeno čak 28.

Doderović objašnjava da je došlo do transformacije crnogorske obitelji od patrijarhalne ka modernoj: „Sustavi vrijednosti se mijenjaju, tradicionalni sustav je na izdisaju, jer više ne živimo u konzervativnom ili nekom sličnom limitiranom socio-kulturnom okviru. Nestao je stari model poimanja života, a nije uspostavljen kvalitetan alternativni vrijednosni sustav. Tako se danas uspješna karijera i stabilna obitelj često promatraju tako da jedno isključuje drugo", kaže Doderović.

Vlada mora prekinuti tišinu

Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na pitanja DW o tome da li su svjesni mogućeg problema bijele kuge i što rade da ga eventualno spriječe kao o  planiranju  neke strategije za rješavanje ovog pitanja.

No ima i svijetlih točaka. Kada se govori o uvjetima za širenje obitelji, trudnice u Crnoj Gori imaju pravo na plaćeni rodiljni odmor 12 mjeseci po rođenju djeteta, što je znatno duže nego na Zapadu. Prethodnih godina mladim bračnim parovima Vlada je pomogla da pod povoljnijim uvjetima dobiju stambene kredite ali su tu rate mnogima značajan mjesečni izdatak. Također, neki gradovi u Crnoj Gori daju jednokratne novčane naknade za rođenje djeteta a rijetki su oni koji imaju neke konkretnije mjere za pomoć obiteljima s troje i više djece odnosno za stimuliranje rađanja.

„Demografska politika u Crnoj Gori gotovo da i ne postoji. U državama u regiji postoje i posebna ministarstva koja se bave ovim pitanjima jer su očito sve ostale zemlje uvidjele važnost negativnih trendova kojima svjedočimo. Za Crnu Goru, kao malu državu, to je i dodatna opasnost", kaže Radovanić.