Južnokorejska tvrtka Incheon International Airport Corporation (IIAC), koja upravlja glavnom zračnom lukom u Južnoj Koreji, i luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP), najveći svjetski privatni operater, prijavile su se na natječaj za koncesiju Aerodroma Crne Gore koji je raspisan još 2019. godine.

Francusko-turski konzorcij Aéroports de Paris (TAV) odustao je, a kao razlog naveli su to što je Vlada Crne Gore 30 dana prije roka za dostavu ponuda u natječajne uvjete uvrstila obvezu da se odmah uplati jednokratna naknada za istraživanje u iznosu od 100 milijuna eura. Osim toga, uvjeti uključuju i naknadu od najmanje deset posto godišnjih prihoda, investicije od najmanje 80 milijuna eura tijekom prve tri godine, te najmanje 200 milijuna eura tijekom ukupnog tridesetogodišnjeg trajanja koncesije.

Što se nudi?

Prema informacijama iz Tenderske komisije, a nakon otvaranja financijskih ponuda, južnokorejski IIAC nudi sto milijuna eura fiksne naknade za zračne luke i 35 posto godišnjih prihoda kao varijabilnu koncesijsku naknadu, dok luksemburško-američki CAAP nudi 101 milijun eura fiksne naknade i nešto više od 17 posto godišnjih prihoda kao varijabilnu naknadu. Potonji bi uložili i 319 milijuna eura u rekonstrukciju zračnih luka u Podgorici i Tivtu, što je 63 milijuna više od ponude južnokorejske kompanije, a radovi bi započeli devet mjeseci ranije, u ožujku 2026.

Luksemburška tvrtka planira uspostaviti bazu za niskotarifne aviokompanije na obje zračne luke – tri u Podgorici i dvije u Tivtu. S druge strane, korejski ponuđač želi smanjiti njihovu prisutnost i preusmjeriti ih na zračne luke u Dubrovniku i Tirani. Južnokorejska kompanija je u državnom vlasništvu. Američko-luksemburška kompanija upravlja s 53 zračne luke u Latinskoj Americi i Europi, od kojih su ključne u Argentini, Brazilu, Italiji i Armeniji.

Je li koncesionar uopće potreban?

Dok zaposlenici Aerodroma Crne Gore čekaju odluku Vlade o koncesiji, izvršni direktor tvrtke, Roko Tolić, poručuje da rade kao da koncesije nikada neće biti, te da ove godine očekuju rekordnih tri milijuna putnika. Istodobno, kaže da su Aerodromi spremni prihvatiti ozbiljnu argumentaciju koja bi ponudila brz razvoj infrastrukture.

„U prvih pet mjeseci ove godine premašujemo rekordnu 2024. I to naglašavam, jer se ponekad zaboravlja da Crna Gora nikada nije imala više putnika u zračnom prometu nego prošle godine. Ove godine imamo ambiciju da prvi put dosegnemo tri milijuna putnika“, kaže Tolić.

To je jedan od ključnih razloga zbog kojih ekonomski analitičar Miloš Vuković davanje Aerodroma Crne Gore u koncesiju ocjenjuje kao izdaju nacionalnih interesa. „Čak je i pastiru na livadi jasno da se ovdje ne radi ni o pokušaju sklapanja dobrog posla, već o rasprodaji nacionalnog blaga u bescjenje. Prevedeno: dajemo tvrtku koja već sada ostvaruje dobit, a koja može samo rasti“, navodi Vuković.

Oporba traži prekid postupka

Boris Mugoša, zastupnik oporbenih Socijaldemokrata, stranke koja je prije promjene vlasti 2020. upravljala sektorom prometa, kaže da je njegov stav isti kao i 2019. Predloženi koncesijski akt, tvrdi, nije dobar i osim ekonomskih, ima i normativne nedostatke.

„Sve što se događa oko navedenog natječaja (odustajanje jednog kandidata, najave ostavki članova Tenderske komisije, najave izlaska konzultanta odnosno Svjetske banke iz procesa, sastanak lidera većine oko operativnih zadataka Tenderske komisije, produljenje roka za odlučivanje…) pokazatelji su neozbiljnosti i neodgovornosti Vlade i na ‘golim’ foteljaškim interesima skrojene parlamentarne većine“, kaže Mugoša za DW.

I zaključuje: „Ovaj proces treba prekinuti, jer se radi o strateški izuzetno važnom resursu Crne Gore o čijem modelu valorizacije se mora povesti puno ozbiljnija rasprava, u vrlo važnom trenutku procesa EU-integracija, u kojem nema mjesta improvizacijama.“

Aerodromi Crne Gore prošle su godine opslužili oko dva milijuna i 800.000 putnika. Tijekom sezone u Podgorici će biti aktivno 45, a u Tivtu oko 50 linija. Istodobno, na obje zračne luke nužna su hitna ulaganja u infrastrukturu i opremu.

Iz Vlade je više puta poručeno da će, ako natječaj za koncesiju Aerodroma Crne Gore propadne, država sama preuzeti njihov razvoj, jer se radi o jednom od najvažnijih resursa zemlje.