Saša Beljakov, Rus koji godinama ulaže u svoju imovinu u Herceg Novom, voli se pohvaliti kako poznaje ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali i druge ruske političare. „I gospodin (Vladimir) Jakunjin, koji je ministar ruske željeznice i (Jevgeni) Primakov su moji veliki prijatelji. Primakov je dva puta bio u Herceg Novom, na odmoru, kao i gospodin Jakunjin.“ No, njegovi prijatelji, nemaju imovinu u Crnoj Gori. Kaže da, iako visoki ruski političari mnogo novca, na crnogorsko primorje dolaze samo na odmor.

Najveći broj turista u Crnoj Gori odmara se u Budvi. Prema podacima Uprave za nekretnine Crne Gore čak četvrtina stanova i poslovnih prostora oovg grada u vlasništvu je stranih državljana. „Od 2008, od one prve ekonomske krize u svijetu isključivo i samo su Rusi bili strani kupci. Možda još po neki kupac dođe iz Beograda, Novog Sada, ali to je vrlo rijetka pojava,“ kaže Ljubomir Novaković, vlasnik agencije GRA-MAR, koja, po njegovim riječima, kao i skoro sve druge agencije, uglavnom posluje s Rusima.

I u Upravi za nekretnine kažu da je od stranih državljana – vlasnika nekretnina, poslije onih iz zemalja regiji, najviše Rusa. “Ima puno političara, znate, velikih nema, ali ima funkcionera koji rade u vladi Rusije, u nekim državnim službama. Takvih je puno,” kaže Beljakov, koji poznaje puno Rusa koji su kupovali nekretnine u Crnoj Gori. „Ima ljudi iz Savjeta sigurnosti pri Uredu predsjednika Ruske federacije, ima i onih koji rade za vojsku, Ministarstvo unutrašnjih poslova, iz ruske mornarice. Bio je ovdje i (Aleksandar) Medvedjev, zamjenik načelnika Gasproma, a za druge ne znam“, kaže on.

Upravo su oni, prema nalogu Vladimira Putina, obavezni da do 1. lipnja zatvore račune u stranim bankama i prodaju imovinu izvan Rusije. Obaveza se odnosi na sve političare na federalnoj razini, ali i na one niže, sve do gradskih, koji će morati odlučiti žele li zadržati funkcije ili će čuvati svoje bankarske račune i nekretnine u inozemstvu.

Putinova odluka unijela pomutnju

Beljakov kaže kako su ruski političari iz Crne Gore odlučili poslušati Putina: „Primjerice, u Herceg Novom su kupili otprilike 100 objekata – male stanove, srednje stanove, neke zgradice, restorane i tako dalje. Negdje polovica je sada stavljena na prodaju.“

Iako je kancelarija njegove agencije za nekretnine u središtu Herceg Novog, Novaković tvrdi da od objavljivanja ove vijesti nisu dobili neku posebnu ponudu. Kaže da je zbog krize pala prodaja, ali da ne očekuje da Putinova odluka drastično pogodi crnogorsko tržište. „To je malo unijelo pomutnju u naš posao, u smislu da se gubi potražnja i da Rusi prodaju nekretnine, ali mislim da je vrlo mali broj ljudi koji imaju kod nas nekretnine a koji su zaposleni u državnoj službi u Rusiji.„Tu su kupovali oni koji se prije svega bave privatnim poslom, a ne oni koji su zaposleni kao činovnici“, kaže on.

Odlaze i iz drugih razloga

Ako veći broj vlasnika nekretnina ih sada pokušava prodati, to nije dobra vijest za malo crnogorsko tržište, kaže ekonomski analitičar Vasilije Kostić. „U ovom slučaju je vrlo važno da se zna da, ukoliko se to zaista i događa, da jedna takva inicijativa ne dolazi zbog nesigurnosti prostora ili nekih drugih uzroka koji su prisutni na našem tržištu već da je to pitanje jedne političke odluke. I to iz proste činjenice, što je vrlo bitno, da jedna takva aktivnost može utjecati na druge vlasnike kapitala”, kaže Kostić.

U veleposlanstvu Rusije u Podgorici kažu kako ne vode popis svojih državljana, pa ni službenika, političara koji kupuju imovinu u Crnoj Gori. Upućuju na katastar. Međutim, u Upravi za nekretnine tvrde da nemaju ažurirane popise pa ne znaju koliko je točno ruskih državljana koji imaju imovinu u Crnoj Gori. Beljakov očekuje da će ih biti sve manje. Ne samo zbog Putinove odluke, već i zato što im nije dozvoljen boravak u Crnoj Gori duže od 90 dana, ukoliko ne dobiju dozvolu za duži boravak. No, da bi nju dobili, od njih se traži, kako kažu, previše - otvaranje poduzeća, zapošljavanje radnika i sl. „Na primjer u Španjolskoj, ako kupiš neku nekretninu, odmah možeš dobiti dozvolu za stalni boravak. U Dominikanskoj Republici, tamo je još lakše, tamo odmah možeš dobiti državljanstvo. No, ovdje ne,“ kaže on. Osim toga, Beljakov misli kako Rusi koji su planirali započeti posao na Balkanu, sada odlaze jer vide da zbog krize neće uspjeti u toj namjeri. „Sve su to kupovali kada su cijene bile najviše i kada nitko nije brojao svaki novčić. Sada su cijene pale i realno oni prodaju za pola cijene“, kaže Beljakov. Oni, dodaje Beljakov, svoje nekretnine pokušavaju prodati prvo drugim Rusima.

Novakovićeva agencija je zabilježila interes za crnogorske nekretnine na sajmu u Moskvi, od 9. do 16. travnja, ali prodaje, priznaje, nema. On se nada da Putinova odluka, kako se rok za njeno poštovanje bude bližio, neće imati značajniji utjecaj. „Ja mislim da će to više psihološki da smanjiti potražnju, nego što je to neka realna priča. Jer, kažem, većina tih kupaca nisu bili činovnici. Ne govorimo o ljudima koji su zaposleni u nekim poduzećima. Ne moraju svi biti poslovni ljudi, ima onih koji rade u kompanijama, privatnim kompanijama u Rusiji. Ova odluka se njih ne tiče. “, kaže Novaković.

Nespremna za val ulaganja iz Rusije

Mala i otvorena ekonomija Crne Gore nespremno je dočekala val investitora iz Rusije, prije šest godina. Za razliku od Hrvatske, gdje je primjerice, do 2009. bila zabranjena prodaja stanova i kuća strancima, u ovoj zemlji nije postojala nikakva zakonska odredba koja bi ograničila prodaju imovine.

Ekonomski analitičar Kostić ne vidi kako bi se sada mogao regulirati eventualni odljev kapitala, ali i ne misli da će se to dogoditi u značajnoj mjeri. „Vi ni na koji način ne možete, niti bi dobro bilo, ograničavati takve aktivnosti vlasnika kapitala ili investitora,“ tvrdi on. „U svakom slučaju to je odredba koja je na razini europskih uredbi, makar na razini donešenih zakona.“ Vlasnik agencije za nekretnine Novaković kaže da je važnije riješiti druge probleme kako bi se zadržali postojeći i privukli novi investitori. „Mnogo je važnije da Crna Gora kao država sa svim svojim regulativama i ponudom bude kvalitetnija, s manje administracije, mnogo manje prevara. To je mnogo važnije nego ta odluka Putina u vezi tih činovnika“ zaključuje Kostić.