Koliko god da je svjetsko gospodarstvo i prije bilo oprezno, sa ovom vijesti se još brže širi strah kako se srlja u recesiju kakva već dugo nije viđena.

Chakib Khelili, predsjednik OPEC-a je srednjoročno najavio još crnije dane, ali cijenu nafte od 200, 300 ili čak 400 dolara za barel ipak ne očekuje tako brzo. Mnogim dioničarima nije trebalo više od tih riječi da se odluče na prodaju svojih vrijedonosnica: sa gotovo svih svjetskih burzi javlja se pad glavnih indeksa vrijednosti. Osobito su pogođene vrijednosti dionica automobilske industrije čija vozila tradicionalno gutaju gorivo. Tako je vrijednost dionica General Motorsa pala na nešto preko 11 dolara - tolika je bila njezina vrijednost još davne 1955. godine.

Scila i Harbida: inflacija ili recesija

Direktori središnjih banaka glavnih gospodarstava zapravo nisu više sigurni što da učine: zbog cijene nafte se bilježe izuzetne stope poskupljenja. U Njemačkoj se stopa inflacije u lipnju procjenjuje na 3,3% i teoretski bi trebali poskupiti novac kako bi se obuzdala inflacija. Američki šef Feda, Bernanke, je utoliko po prvi puta izjavio kako je sada inflacija opasnija od recesije. Ali skupa nafta guši privredu i jedino bi je možda jeftin novac mogao spasiti - ali i značiti još veću inflaciju.

Francuski predsjednik Sarkozy je najavio čitav paket mjera dok ta zemlja predsjedava Europom. Među njima je i smanjivanje poreza na dodanu vrijednost za naftne prerađevine. Povjerenik za financije Almunia je kategorično protiv: niža cijena će značiti veću potrošnju i građani moraju shvatiti da se vremena jeftine nafte više nikada neće ponoviti.