Tri milijarde eura prihoda - tome se prema navodima grčkih medija nada premijer Tsipras. Ukoliko se njegovu lista reformi provede u praksi, 2015. godine bi trebao biti dostignut privredni rast od 1,4 posto te suficit u državnom budžetu.

Grčka i njeni partneri su složni kada je riječ o ovim ciljevima. No različita stajališta postoje ipak kada je riječ o smanjenju mirovina, reformi tržišta rada i povećanju poreza na dodanu vrijednost.

Preduvjet za novu financijsku pomoć Grcima bio bi u svakom slučaju da partneri iz EU-a prihvate prijedlog reformi iz Atene i da on u konačnici dobije zeleno svjetlo od ministara financija EU.

Masovna otpuštanja su tabu

Premijer Tsipras međutim povlači crvenu liniju. "Obavezali smo se na to da ne provodimo smanjenje plaća i penzija, da nećemo dozvoliti masovna otpuštanja i da nećemo provoditi druge mjere koje bi imale za posljedicu recesiju i socijalnu krizu", rekao je on za nedjeljni list Real News.

Tsipras je pokazao umjereni optimizam da će "uskoro doći do sretnog okončanja ove prve faze pregovora". No on je opomenuo da u Europi postoje "sile" koje bi željele "prekid" pregovora. Šef kluba zastupnika Ljevice, Nikos Filis, bio je još jasniji: "Ipak od nas ne mogu tražiti da mi naše dugove isplaćujemo isključivo iz tekućih prihoda. Takvo nešto je besprimjerno. To je ucjena", rekao je Filis u jednom intervjuu za televiziju Skai.

Od srpnja 2014. godine Ateni nije isplaćena nijedna nova tranša kredita iz postojećeg programa pomoći. Filis prijeti obustavom otplate duga ukoliko neisplaćene tranše ne budu deblokirane. Njegova vlada mora "braniti potrebe grčkog naroda", upozorio je.

Vladajuća stranka podijeljena

Šef grčke Vlade Tsipras je iznenada zakazao za danas kasno navečer (30.3.) raspravu u parlamentu o aktualnom stanju pregovora s međunarodnim donatorima. Konzervativni šef oporbe Antonis Samaras je u posljednjem trenutku otkazao stranački skup u sjevernoj Grčkoj kako bi prisustvovao debati.

Računa se sa tim da Tsipras traži oštar sukob sa konzervativcima i da će možda čak spomenuti pitanje reparacije iz Drugog svjetskog rata za koje on smatra da nije još uvijek riješeno kako bi više ujedinio vlastitu stranku.

Prema informacijama televizije Skai, Tsipras tom debatom želi preduhitriti unutarstranačke kritike zbog tijeka pregovora. U posljednje vrijeme su naime sve veće razlike u mišljenju u vladajućoj Syrizi što bi premijeru moglo stvoriti dodatne glavobolje.

Posljednji primjer je planirana privatizacija kontejnerskog terminala u luci Pirej. I dok je ministar pomorstva Todoris Dritsas još u siječnju najavio obustavu privatizacije, zamjenik premijera Janis Dritsas je u subotu (28.3.), za vrijeme boravka u Kini, najavio da je prodaja luke u tijeku.

Veliko pekinško brodsko poduzeće COSCO već od 2009. godine upravlja najvećim dijelom luke i slovi za ponuđača s najvećim izgledima za kupovinu luke. COSCO je, kako je rekao Dragasakis, pozvan da pošalje "konkurentnu ponudu" za Pirej.

U potrazi za alternativnim izvorima financiranja

Za to vrijeme grčka vlada traži blizinu Rusije. Ovog ponedjeljka ministar energetike Panagiotis Lafazanis, vođa lijevog krila Syrize, boravi u Moskvi. Osmog travnja i premijer putuje u ruski glavni grad. Da li će on svoje domaćine zamoliti za financijsku pomoć još uvijek nije jasno.

U intervjuu listu Kathimerini ruski veleposlanik u Ateni, Andrej Maslov, umanjuje očekivanja: Ukoliko grčka vlada podnese zahtjev za kredit, to će biti "preispitano". Ovaj diplomata je međutim rekao i sljedeće: Ekonomska pomoć na bilateralnoj razini se procjenjuje s oprezom s obzirom na to da Grčka pripada eurozoni. Osim toga, dodao je on, Rusija već sada sudjeluje u pružanju pomoći Grčkoj preko Međunarodnog monetarnog fonda.

Prašinu je dodatno podigla informacija koja u Ateni ipak nije službeno potvrđena, a govori o tome da je jedan rođak premijera Tsiprasa (koji je i savjetnik ministra vanjskih poslova Kotziasa) nedavno posjetio Iran. Prema informacijama najtiražnijeg atenskog lista Ta Nea gost iz Atene je zamolio iransko vodstvo da investira u grčke obveznice, ali je ono navodno to odbilo i pozvalo se na sankcije međunarodne zajednice prema Teheranu.