Tijekom neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Europske unije ovog vikenda u Kopenhagenu, jedna od tema o kojima se ponovo razgovaralo bila je da li i kako sankcionirati Izrael zbog njegovih postupaka tijekom aktualnog sukoba u Gazi.

Iako se još uvijek raspravlja o tome koliki je stupanj kriminalnog ponašanja Izraela, za većinu promatrača više nije sporno da je izraelska vojna kampanja u Gazi, pokrenuta nakon napada militantne grupe Hamas na Izrael u listopadu 2023. godine, rezultirala kršenjem međunarodnog humanitarnog prava u Gazi.

„Rastuća većina“ zemalja podržava sankcije protiv Izraela, rekla je nedavno visoka predstavnica EU za vanjske poslove, Kaja Kallas. Međutim, ministri vanjskih poslova zemalja EU-a ovog vikenda nisu uspjeli postići bilo kakav konsenzus po tom pitanju. A neki su privatno izrazili frustraciju zbog toga što neke zemlje Unije blokiraju sankcije Izraelu. Jedna od njih je Njemačka.

Njemačka blokira

Nakon sastanka u Kopenhagenu, Kallas je za DW rekla da je EU u stalnom kontaktu s Izraelom i da vrši pritisak na njih da dozvole veću pomoć ljudima u Gazi. „Postoje stvari koje su poboljšane, ali to nije dovoljno. Frustrirajuće je to što ne možemo uraditi više", rekla je Kallas.

Razmatrane su razne mjere, među kojima su suspenzija sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, suspenzija trgovinskog sporazuma, sprečavanje izraelskih kompanija da sudjeluju u istraživačkom fondu EU-a „Horizont", pa čak i direktno sankcioniranje izraelskih doseljenika.

Za donošenje nekih od tih odluka potrebna je kvalificirana većina – to jest, podrška 55 posto zemalja -članica EU-a, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU. Zato je Njemačka – najmnogoljudnija članica Unije – toliko važna za glasanje.

Ali do sada su se visoki njemački političari, uključujući kancelara Friedricha Merza i ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, uglavnom ograničavali na to da kažu da Izrael treba djelovati u okvirima međunarodnog prava. Dio njemačkog izvoza oružja Izraelu je ograničen, ali bi se to u budućnosti moglo i nastaviti raditi. A bilo kakav trgovinski embargo ili neku drugu vrstu sankcija Berlin odbacuje.

Kako je Institut za istraživanje mira iz Frankfurta naveo u svom komentaru iz svibnja ove godine, uloga Njemačke uglavnom se ograničila na „kritiziranje, ali bez posljedica".

Njemačka zbog Holokausta ima povijesnu odgovornost prema državi Izrael, ali istovremeno, raste pritisak na Berlin da poduzme neku vrstu akcije.

Što bi moglo „natjerati" njemačku vladu da promijeni mišljenje? Na to pitanje DW-a glasnogovornik savezne vlade nije dao direktan odgovor, već nas je uputio na prethodne komentare kancelara Merza.

Kakvu ulogu imaju njemački birači?

Ankete pokazuju da se njemački birači sve više protive tome da Njemačka šalje oružje Izraelu.

U najnovijem istraživanju Politbarometra, koje redovito naručuje javni servis ZDF, 76 posto Nijemaca smatra da akcije Izraela u Gazi nemaju opravdanje. Ista anketa pokazuje da 83 posto Nijemaca misli da bi njihova vlada trebala zaustaviti ili barem ograničiti izvoz oružja Izraelu.

Neka druga istraživanja pokazuju da Nijemci sada imaju manje povoljne stavove o Izraelu. Pritom neka od tih mišljenja i nisu nova. Već više od godinu dana, različita istraživanja pokazuju da tako misli većina Nijemaca.

Ali, na konferenciji za novinare u lipnju, kada je glasnogovornik vlade upitan o tome, on je odgovorio: „Javno raspoloženje nije odlučujući faktor za tako fundamentalne odluke."

„Iskreno, teško je zamisliti što bi to moglo promijeniti stav Njemačke", kaže za DW Rene Wildangel, neovisni stručnjak za Bliski istok i bivši politički suradnik berlinskog think tanka Europsko vijeće za vanjske odnose.

„Otkako je kancelar Merz u kolovozu najavio djelomičnu zabranu izvoza oružja i našao se zatim na udaru kritika nekoliko članova vlastite stranke, Njemačka je bila izuzetno defenzivna. Jedina šansa koju vidim", kaže Wildangel, „je da više Nijemaca počne izlaziti na ulice i da se njihov glas čuje. Jer gledajući ankete, vidimo da velika većina njih odbacuje akcije Izraela u Gazi."

Pritisak u Njemačkoj raste

Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, njemački političari – od ljevice, preko centra, pa do desnice – također su se češće izjašnjavali o toj temi.

Oporbena stranka Die Linke (Ljevica) zalagala se za suspenziju sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela, kao i za prekid izvoza oružja.

„O tim pitanjima se već javno raspravlja i očekujem da će pritisak u Njemačkoj nastaviti rasti", kaže Katja Hermann, stručnjakinja za Bliski istok u Zakladi Rose Luxemburg, koja je bliska stranci Die Linke.

U novije vrijeme su i neki članovi Socijaldemokratske partije (SPD) također počeli predlagati konkretnije mjere. SPD je manji partner u aktualnoj koalicijskoj vladi Njemačke, koju predvode konzervativni demokršćani (CDU i CSU).

Ranije ove godine, ogranak SPD-a u Berlinu usvojio je rezoluciju kojom i formalno poziva koalicijsku vladu Njemačke da „učini više" – što bi po njima podrazumijevalo da se u Bruxellesu ne blokira suspenzija sporazuma o pridruživanju EU-a s Izraelom.

Merz i Wadephul, obojica članovi CDU-a, kritizirali su doduše akcije Izraela u Gazi. Ali, kada je riječ o sankcijama na razini Europske unije, onda i CDU i CSU inzistiraju na tome da je blizak odnos s Izraelom najbolji način da se utječe na tu zemlju kako bi se ona odvratila s „pogrešnog puta", kako se to izrazio jedan njemački političar.

Međunarodni pritisak na Njemačku

Promatrači ukazuju da se Njemačka po tom pitanju sve više izolira unutar Europske unije.

Na primjer, u svibnju ove godine, dvije trećine država Unije htjelo je preispitati sporazum o pridruživanju s Izraelom zbog navoda o kršenju ljudskih prava u Gazi. Njemačka se tome usprotivila.

Nakon sastanka u Kopenhagenu ovog vikenda, ta izolacija Berlina postaje sve očiglednija, ukazuje Martin Kobler, član organizacije „Diplomati bez granica", inače bivši veleposlanik Njemačke u Egiptu, Iraku i Pakistanu, a sada u mirovini.

„Čak i Nizozemci sada žele zauzeti tvrđi stav", kaže Kobler za DW. „I naravno, ako ste izolirani u političkom pitanju poput ovog, to zahtijeva da sve više i više ulažete u opravdavanje svojih postupaka."

Druge države EU, kaže Kobler, razumiju da je stav Njemačke prema Izraelu ograničen zbog povijesti te zemlje, „ali sigurnost Izraela ne mora nužno znači i sigurnost Netanyahuove vlade", dodaje Kobler.

Pravne implikacije – ratni zločin, genocid?

Jedan drugi diplomat neslužbeno kaže za DW da je njemačka vlada sigurno već potražila savjet od pravnika zbog straha da bi podrška Izraelu mogla značiti da je Njemačka sudionik u ratnim zločinima, pa čak možda i u genocidu. Prošlog tjedna je Međunarodno udruženje stručnjaka za genocid izjavilo da smatra da je Izrael počinio genocid u Gazi.

Postoji nekoliko mogućih (pravnih) scenarija u kojima bi se Njemačka mogla naći na meti takvih optužbi – pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, ali i pred domaćim sudovima.

„Naša organizacija direktno testira obveze Njemačke prema međunarodnom pravu na njemačkim sudovima", objašnjava Alexander Schwarz, odvjetnik iz berlinskog Europskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR). Sredinom studenog ECCHR će pred sudom u Berlinu ponovo postaviti pitanje legalnosti dosadašnjih isporuka njemačkog oružja Izraelu.

„Dovoljno je da se samo jedan od tih postupaka okonča donošenjem konkretnih mjera koje moraju poduzeti zemlje sudionice poput Njemačke, pa da već to ima utjecaja", objašnjava Schwarz za DW.

„U Njemačkoj je u posljednje vrijeme došlo do blagih promjena", ukazuje on, i dodaje kako je njemačka vlada u posljednja 23 mjeseca već prekoračila toliko crvenih linija, da nije mudro vjerovati da će se po tom pitanju nešto značajnije promijeniti. Ipak, Schwarz pretpostavlja da bi se nešto promijenilo „kad bi neki sud – domaći ili međunarodni – zaključio da Njemačka, isporukom oružja, krši međunarodno pravo, odnosno da je sudionica u zločinu genocida."