Štandovi s cvijećem na trgu Placa de Catalunya u središtu Barcelone bili su preplavljeni crvenilom. Odavde, iz Katalonije, potekao je običaj da se 23. travnja poklanjaju crvene ruže i knjige. No ruže su odavno postale i simbol političkog uvjerenja. Prodavači ih umotavaju u foliju na kojoj su otisnute boje katalonske zastave, a na nekima je čak dodana zvijezda koja simbolizira težnju za neovisnošću.

Katalonci će o tome možda odlučivati 9. studenoga. Roger Fernandez, vlasnik jednog od štandova, kaže: "Ljudi imaju velika očekivanja. No ja ne vjerujem u velike promjene. Znamo kako funkcionira gospodarski sustav."

Protivno Ustavu

No i dalje je sporno hoće li stvarno doći do održavanja referenduma. Španjolski Ustavni sud je takvo izjašnjavanje o neovisnosti već proglasio protuustavnim. Ustav regijama doduše jamči zaštitu njihove autonomije, ali istovremeno govori i o nedjeljivoj Španjolskoj. Zato je španjolski parlament početkom ovog mjeseca odbio prijedlog o izjašnjavanju Katalonaca o neovisnosti. Unatoč tome, katalonski premijer Artur Mas i dalje ustraje na referendumu. On je najavio da će 9. studenoga referendum biti održan. A ako to neće biti moguće na temelju španjolskih zakona, onda će, rekao je on, zatražiti da tu odluku legitimira katalonski parlament.

"Dobro za Kataloniju i dobro za Španjolsku"

Mas naglašava da takvo izjašnjavanje naroda nije pravno obvezujuće. No ukoliko se velika većina građana izjasni za neovisnost, on želi o tome pregovarati sa Španjolskom. I Europska unija bi tada imala svoju ulogu. Ona bi trebala posredovati u pronalaženju rješenja koje bi, kako kaže Mas, "bilo dobro za Kataloniju, dobro za Španjolsku i također dobro za Europu".

A kako bi pokazao da misli ozbiljno, Mas je povodom Dana knjige bio pozvao strane novinare u vladinu palaču u Barceloni. Španjolski mediji to su proglasili pokušajem podizanja sukoba s Madridom na međunarodnu razinu. No većina članica EU-a ovu svađu i dalje smatra unutarnjopolitičkim problemom i očekuju njegovo rješavanje dogovorom na relaciji Madrid - Barcelona. Osim toga, članovi Europske komisije su već više puta upozorili da neovisna Katalonija ne bi automatski bila članica EU-a te da bi za njezin eventualni ulazak u Uniju trebao pristanak svih država članica, pa tako i Španjolske.

Treći prijedlog: Španjolska kao federacija

Načelno su obje strane spremne na dijalog. No španjolski premijer Mariano Rajoy traži odustajanje od referenduma o neovisnosti. Mas pak želi pregovarati s Madridom samo ako će se raditi o održavanju izjašnjavanja. I ističe da se 80 posto zastupnika u regionalnom parlamentu izjasnilo za referendum. I tako već ti zahtjevi onemogućavaju sam početak pregovora.

Ipak, nisu svi u Kataloniji za otcjepljenje. Recimo katalonski socijalisti bi radije htjeli promjenu španjolskog Ustava. Tako bi od španjolske države sastavljene od 17 autonomnih zajednica, koje većinom bilateralno pregovaraju s vladom u Madridu o svojim nadležnostima i financijama, nastala federacija po uzoru na Njemačku. No suprotstavljene strane u Madridu i Barceloni o tome ni ne razmišljaju. Jednima taj zahtjev ide predaleko, drugima pak nije dovoljan.

Koga to zanima?

I dok je Artur Mas povodom Dana knjige u vladinoj palači radio reklamu za svoje planove o neovisnosti, autori su na izdavačkim štandovima predstavljali svoje knjige. Tu je bio i katalonski profesor filozofije Manuel Cruz. On u svojem najnovijem djelu analizira svoju domovinu. Naslov: "Zatvoreno društvo".

U Kataloniji se, kaže Cruz, već dugo isključivo govori samo o pitanju neovisnosti: "A ljudi su uvjereni da se čitavo čovječanstvo zanima za nas. Tu se potiče grozni narcizam." On priča da je Artur Mas poslao pismo svim europskim vladama, ali da mu gotovo nitko nije odgovorio. "No tko prati regionalnu televiziju, dobiva dojam da cijeli svijet gleda na nas. Mi na sebe gledamo samozadovoljno i imuni smo na svaku kritiku", naglašava Cruz.

I prodavačica cvijeća Merche želi se oduprijeti tom secesionističkom trendu. Priča da je ove godine prodavala cvijeće umotano u papir bez zvijezde. "Jer nisam za neovisnost", kaže. Taj svoj potez je i te kako financijski osjetila. Prošlih je godina na Dan knjige prodala najmanje 500 ruža. Ove godine samo stotinu.