Srbija je bila ta koja je Opće skupštine UN-a zatražila da se pitanje proglašenja neovisnosti Kosova uputi Međunarodnom sudu pravde - i naravno da se nada stavu kako kosovska deklaracija neovisnosti nije u skladu s međunarodnim pravom. Ministra vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić, kako navode tamošnji mediji, smatra kako bi to bio "trenutak istine, upozorenje Prištini da se jednostranim činom ne može mijenjati međunarodno pravo“. S druge strane, kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu je rekao kako Međunarodni sud pravde ne može dati mišljenje koje bi išlo protiv volje kosovskog naroda i njegove želje za neovisnošću. Ministar vanjskih poslova Kosova Skender Hyseni je izjavio kako očekuje da će mnoge države širom svijeta priznati Kosovo nakon što Međunarodni sud pravde objavi svoje mišljenje.

Srbija pak smatra da nakon mišljenja suda može pokrenuti inicijativu za raspravu u Općoj skupštini Ujedinjenih Naroda u nastojanjima da ponovno otvori pregovore o statusu Kosova. Prema diplomatskim izvorima u EU, takva nastojanja Srbije dovele bi Beograd u sukobe s velikim zapadnim zemljama koje su priznale Kosovo. To bi moglo imati i negativan utjecaj na srbijanska nastojanja da napreduje na putu europskih integracija.

Kosovska bitka i u Europskoj uniji

Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde o pravnim argumentima u korist ili protiv neovisnosti Kosova je pokazala i velike razlike između većine članica EU-a koje su priznale Kosovo i pet članica koje to nisu. Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i mnoge druge zemlje, predstavile su svoje pismene ili usmene argumente u korist neovisnosti Kosova pred sucima Međunarodnog suda pravde. S druge strane Španjolska, Rumunjska , Slovačka i Cipar bile su u skupini zajedno s Rusijom, Kinom, Bolivijom, Venezuelom i drugim, koje tvrde da kosovsko proglašenje neovisnosti nije utemeljeno u međunarodnom pravu.

Nova rasprava u Općoj skupštini UN-a oko neovisnosti Kosova bi se mogla pretvoriti u opasnost da članice EU-a pokažu svoje nejedinstvo oko zajedničke vanjske i sigurnosne politike: "Ukoliko EU ne može govoriti jedim glasom oko Kosova, koji je dio Europe i gdje je EU u velikoj mjeri angažiran na ekonomskom i političkom polju te u misijama vladavine prava, tada postaje manje vjerodostojna i unijina zajednička vanjska politika prema ostatku svijeta", izjavio je jedan diplomat EU-a.

Nepovoljne odluke se nitko neće držati

Svoju neovisnost Kosovo je proglasilo 17.veljače 2008.godine i do sada je neovisnost priznalo 69 zemalja, uključujući i 22 članice Europske unije. Mišljenje Međunarodnog suda pravde je savjetodavne prirode i nije obvezujuće za niti jednu zemlju. Čak i Srbija, koja je zatražila mišljenje, izjavila je da neće poštivati rezultat ako nije u njezinu korist. Zemlje koje su priznale Kosovo smatraju da je to njihovo suvereno pravo i dale su jasno do znanja da neće promijeniti svoje mišljenje.

Europska unija se ovih dana priprema na primjerenu reakciju nakon što Međunarodni sud pravde donese svoje mišljenje. Očekuje se da će Kosovo i mišljenje suda biti tema rasprave idućeg sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova u ponedjeljak, 26.srpnja te da će EU poduprijeti novi dijalog između Kosova i Srbije, ali da neće prihvatiti nove pregovore o statusu. Međutim, niti oko ovog pitanja čini se da ne postoji konsenzus među članicama Europske unije. Europski parlament u rezoluciji o Kosovu i koju je usvojio prije desetak dana, pozvao je na priznanje Kosova one članice Unije koje to još nisu učinile.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić