Informacije zvuče potpuno proturječne: pivovare ne znaju kamo će s pivom jer su pivnice zatvorene, kukaju i vinari jer su zatvoreni i restorani gdje bi se popila dobra čaša uz dobar objed. Ne čini se niti da ljudi imaju razloga za utjehu u alkoholu: preko polovice ispitanih u anketi Deutschlandtrenda kaže kako im tek „malo“ ili „nimalo“ ne smetaju mjere zabrana.

A onda su tu i drugi podaci, oni od Global Drug Survey koji je još prošlog ljeta ispitao gotovo 60 tisuća osoba u 11 zemalja (u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Austriji, Nizozemskoj, Švicarskoj, Australiji, Novom Zelandu, Brazilu i SAD). Čak 43% upitanih priznaje kako sad češće pije alkohol, njih 36% shvaća i da piju znatno više nego prije korone. A to je bilo tek na početku pandemije.

To mogu tek zdušno potvrditi i njemački psihijatri i psihoterapeuti: ne samo alkohol, nego sve vrste „umirujućih“ sredstava se traži sve više, od cigareta pa do zahtjeva liječniku da im se prepiše „nešto za živce“. Što je najveći problem, u „normalna“ vremena se uz večeru možda popila čaša ili dvije – sad lako „padne“ i čitava boca. 

A može i nešto jače...

Prema studiji „Psihičko zdravlje u krizi“ udruge zdravstvenih osiguravatelja priključenih tvrtkama, šest od deset terapeuta je utvrdilo kako ima više problema sa alkoholizmom kod pacijenata. Trećina od 154 liječnika i psihoterapeuta je utvrdilo kako ih ima znatno više kojima niti alkohol nije dovoljan nego posežu za kanabisom, kokainom ili halucinogenim drogama.

Jer mnogo je briga i za vlastitu egzistenciju i za vlastito zdravlje – pa se onda „dezinficiraju“ i iznutra. Ali tu je i dosada pa kad se ne zna što bi se moglo učiniti, poseže se za bocom. I to već prilično rano: dok se odlazilo na posao je postojala socijalna kontrola, ali u Home Officeu nitko ne osjeti ako netko bazdi po alkoholu. I to se ne odnosi samo na one koji su i prije korone bili skloni piću.

U Global Drug Survey upitani kao razlog da sad piju više najčešće navode kako „zato imaju više vremena“ (42%) ili iz puke „dosade“ (41%). Neki ipak priznaju kako je razlog briga koja ih muči. Problem je što u doba korone otpadaju i uobičajeni načini savladavanja stresa: izaći malo van, naći se s prijateljima ili baviti se sportom. A kad se jednom tako nađe „utjeha“ u alkoholu, stručnjaci opet upozoravaju kako to brzo može postati opasno i završiti u ovisnosti.

Znamo, sve znamo...

Liječnici i medicinski stručnjaci se nikad ne umore ponavljajući koliko je alkohol opasan: po navodima WHO je ta ovisnost odgovorna za tri milijuna smrtnih slučajeva svake godine, milijun ih je samo u Europi. Njemačka centrala za zdravstvenu prosvjetu (BzgA) savjetuje da se barem dva dana u tjednu uopće ne pije alkohol i kako već i jedna čaša vina zapravo uzrokuje štetu organizmu.

Mozak, srce, jetra... Sve to pati od alkohola – ali teško da itko tko „zaviri“ u čašu sve to već odavno ne zna. No u dugim danima zabrana zbog pandemije je teško naći smisla u odluci „od sad živjeti sasvim zdravo“.