„Ne otvarajte vrata, napolju je bijesna rulja!" Tim riječima je kapetan ruskog zrakoplova upozorio putnike kad je sletio na aerodrom u Mahačkali i parkirao pored jednog drugog zrakoplova, koji je upravo pristigao iz Tel Aviva.

Putnici su prestravljeno gledali kroz prozore – deseci bijesnih ljudi su trčali pistom. Jedan se uspio popeti na zrakoplov iz Tel Aviva, drugi su pokušavali provaliti u unutrašnjost letjelice. Bila je to potraga za Židovima ili izraelskim državljanima.

Prethodno je nekoliko tisuća ljudi provalilo na zemljište aerodroma u Mahačkali, sjedištu provincije Dagestan. Lomili su vrata, uzvikivali „Alahu akbar".

Pozivi na nasilje preko Telegrama

Izgleda da su organi reda u Dagestanu bili potpuno nespremni za tako nešto. Policija je reagirala sporo, bilo je potrebno nekoliko sati da se uspostavi red. Državno istražno povjerenstvo u Dagestanu povelo je istragu nakon ovog antisemitskog nasilja koje je šokiralo svijet.

„Na području ruskog Kavkaza antisemitizam se intenzivirao nakon napada Hamasa na Izrael", kaže nam Oleg Petrovič Orlov iz organizacije za ljudska prava „Memorijal". Pa ipak, kaže Orlov, izgrede poput onih u Dagestanu nitko nije očekivao.

Orlov naglašava ulogu različitih kanala na mreži Telegram koji su pozivali na upad na aerodrom. Recimo kanal „Jutro Dagestan", sa 60.000 pratioca.

Čudno je, kaže Orlov, da takav kanal uopće postoji kad se zna kako ruska služba FSB brzo blokira nepoželjne kanale. „Naravno da ne vjerujem da su tajne službe svjesno htjele proteste ovih razmjera“, kaže Orlov. „Moguće da je situacija jednostavno izmakla kontroli."

Prema mišljenju tog stručnjaka, to pokazuje slabost ruske države, iako ona postaje sve totalitarnija. Država je uhvaćena nespremna, opet – nakon što se u lipnju dogodilo nešto slično prilikom pobune Jevgenija Prigožina i njegovih Wagnerovaca.

„Ventil za bijes"

Kako je moguće da se bijes protiv Židova ili izraelskih državljana tako otvoreno demonstrira? „To je odraz općeg stanja u Dagestanu", kaže nam Sajda Sirašudinova iz dagestanskog istraživačkog centra „Kavkaz. Svijet. Razvoj".

Ona govori o „nagomilanom osjećaju bespomoćnosti“ u toj malenoj ruskoj autonomnoj republici. Dagestan, s oko tri milijuna stanovnika, graniči s Azerbajdžanom i Gruzijom na sjeveru Kavkaza.

„Taj izljev negativne energije dogodio se jer ljudi inače nemaju ventil za svoj bijes", kaže Sirašudinova. „Naravno da na to utječe i stanje Palestinaca, koje se nikako ne poboljšava.“

Sirašudinova također krivi društvene mreže koje su pozivale dagestanske muslimane na sudjelovanje u neredima. „Ta agresija je vrlo opasna. Njome se upravlja. I to rade radikalni muslimani koji zapravo odavno ne žive u Dagestanu", tvrdi ova sociologinja.

Kaže da je stoga važno što su vjerski dužnosnici u Dagestanu osudili napade. Na pitanje može li se općenito govoriti o antisemitizmu u Dagestanu, Sirašudinova kaže da jedio javnosti osudio ispade, te da u Dagestanu stoljećima žive i Židovi.

Neće se proširiti na cijelu Rusiju

Ipak, kaže naša sugovornica, posljednjih godina se od Židova ponovo rade žrtveni jarci, a predrasude se ciljano šire.

U to, dodaje Sirašudinova, mahom vjeruju ljudi slabijeg obrazovanja. „A s obrazovanjem u Dagestanu imamo problem. I taj problem se pokazuje i u ovom konfliktu."

Stručnjaci ne očekuju da se antisemitizam iz Dagestana manifestira i drugdje u Rusiji. „Nema velikog potencijala za protest, iako će tu i tamo biti manjih", kaže nam Denis Volkov iz neovisnog instituta „Levada" koji se bavi istraživanjem javnog mnijenja.

Volkov ukazuje na aktualna ispitivanja prema kojima trećina Rusa uopće ne mari za sukob na Bliskom istoku. „Ljudi u Rusiji imaju svojih problema", dodaje on.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu