Dalmatinci - izumitelji sira?
6. rujna 2018
Sir, mliječni proizvod koji je danas tako uobičajen i svakodnevan da nekad ni ne znamo što bismo bez njega, pogotovo ako je "zapakiran" među lisnatim tijestom ili u svježe pečenim kiflicama, postoji u raznim varijantama. Za Francuze i Švicarce kažu da su usavršili njegovu proizvodnju. No, ako je vjerovati američkim znanstvenicima okupljenima oko Sarahe McClure s državnog sveučilišta u Pennsylvaniji (Pennsylvania State University), onda su upravo Dalmatinci bili ti koji su među prvima proizvodili sir. I to još prije 7.000 godina. Američki znanstvenici su, naime, istražili ostatke masnih kiselina koje su pronašli na krhotinama glinenih posuda, a koje su pronađene u blizini dalmatinske obale, točnije u šibenskom zaleđu.
Istraživanja su, kako znanstvenici navode u članku objavljenom u znanstvenom časopisu „Plos One", pokazala kako je mjesto Pokrovnik u razdoblju između 6000. do 5000. pr. Kr. bilo konstantno naseljeno. Na lokalitetu Bitinju u selu Danilo su ljudi živjeli u razdoblju između otprilike 5300. do 4800. godine pr. Kr.
Različite keramičke posude
Ostaci glinenih posuda koje su istražili znanstvenici datiraju iz različitih razdoblja. A na ostacima starima čak 7.700 godina su pronašli tragove mlijeka. Tragove sira su pronašli na ostacima starima oko 7.200 godina. Znanstvenici su na osnovi spoznaja o napredovanju tehnologije u tom razdoblju od oko 500 godina i uzimajući u obzir rezultate analiza masnih kiselina došli do zaključka da su ljudi u određenom trenutku od mlijeka započeli praviti čvrstu mliječnu prerađevinu – sir.
Tim okupljen oko znanstvenice McClure pretpostavlja da su ljudi koji su nastanjivali to dalmatinsko područje za preradu i proizvodnju različitih jela koristili i različite keramičke posude. Tako su na očito za proizvodnju sira namijenjenim posudama pronašli ostatke tog mliječnog proizvoda. Riječ je o posudama s drškom i onima koje su izgleda služile kao cjediljka.
Mlijeko i sir zaslužni za rast nataliteta?
No, ono što je možda najzanimljivije je pretpostavka znanstvenika kako je korištenje mlijeka i mliječnih proizvoda dovelo do pada smrtnosti dojenčadi. Rani poljoprivrednici, kako su pokazala genetska istraživanja, nisu podnosili laktozu – mliječni šećer koji je sastavni dio mlijeka. Dojenčad nemaju taj problem, istaknuli su američki znanstvenici, mlijeko je za njih stabilan, kaloričan i hranjiv prehrambeni izvor. A prerada mlijeka u jogurt ili sir smanjuje količinu laktoze u tim namirnicama, dodali su. Time je, kako je pojašnjeno u znanstvenom članku, većina stanovništva mogla profitirati od prednosti tog prehrambenog proizvoda.
Međutim, imalo je to i prednosti na drugim poljima, važnima za preživljavanje ljudskog roda. Dostupnost životinjskog mlijeka i mliječnih prerađevina je, prema riječima znanstvenika, omogućavala je da dijete prije prestane dojiti i da žene brže ponovno zatrudne. Ta povećana stopa nataliteta i novim prehrambenim mogućnostima povećana mogućnost preživljavanja male djece su možda pogodovali demografskom obratu, a koji je, opet, omogućio širenje stanovništva na hladniji sjever.
dpa/mm