Potrebna nam je geopolitička, proširena i reformirana Europska unija, otvorena za budućnost, poručio je u svom govoru pred Europskim parlamentom u Strasbourgu njemački kancelar Olaf Scholz.

Jedinstvo EU-a pred ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine on je ocijenio kao iskustvo na kojem bi se mogla zasnivati geopolitička Europa. To po njemu podrazumijeva „puno bližu integraciju naših obrambenih napora i razvoj integriranoga europskoga obrambenoga gospodarstva".  

Zajednička nabava streljiva za Ukrajinu, kao i bliža suradnja s NATO-om pravi su pristupi koje bi, kaže, trebalo „produbiti i ubrzati". 

Novi „teškaši" s globalnog juga 

Zemlje tzv. globalnog juga Scholz je nazvao „novim partnerima EU-a". Njihove brige i legitimne interese trebalo bi, kako naglašava, shvatiti ozbiljno. Europa zato mora raditi na sigurnosti u opskrbi hranom i smanjenju siromaštva, ali i „održati obećanja koja smo dali kada je riječ o zaštiti klime i okoliša".  

Njemački kancelar naglasio je da su brzo potrebni novi sporazumi o slobodnoj trgovini. A u odnosima s Kinom, on je kao moto dao „pametno uklanjanje rizika". 

Prema kancelarovim riječima, u Aziji, Africi i južnoj Americi pojavljuju se „novi ekonomski, demografski i politički teškaši". Čak bi i prošireni EU, s možda 500 milijuna građana, činio samo pet posto svjetske populacije, naglasio je Scholz.  

On je istovremeno pozvao i da se nadiđu posljedice kolonijalizma. To mora biti „bitna karakteristika svakog europskog partnerstva sa zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike". 

„Opredijelili smo se za veliku Europu" 

Zapadni Balkan, Ukrajina, Moldavija i Gruzija trebali bi postati dio Europske unije, kaže kancelar i naglašava: „Opredijelili smo se za veliku Europu". Riječ je o „trajnom osiguravanju mira u Europi poslije prekretnice koju znači ruski agresorski rat". 

On je ujedno ocijenio da je zaštita demokratskih načela i vladavine prava unutar EU-a od bitne važnosti. Sposobnosti Europske komisije u Bruxellesu bi zato, kako smatra kancelar, trebale biti ojačane kako bi ona „uvijek mogla pokrenuti postupak ako su narušene naše osnovne vrijednosti: sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i zaštita ljudskih prava". 

Klimatska neutralnost – „vjerojatno najveći zadatak" 

Što se tiče migracija, Olaf Scholz se zauzeo za brz sporazum o europskom sustavu azila i za bolje mogućnosti redovnog useljavanja, uz istovremenu zaštitu vanjskih granica. 

Klimatska neutralnost je po njemu „vjerojatno najveći zadatak". On je to usporedio s industrijskom revolucijom. Pritom bi, naglašava, mogućnosti koje to otvara trebali osjetiti i građani u svom svakodnevnom životu – na primjer kroz niže cijene električne energije iz obnovljivih izvora, više punionica za električna vozila i nova radna mjesta.  

Važno je ambiciozno oblikovati promjenu i istovremeno nikoga ne ostaviti iza sebe, zaključio je njemački kancelar pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.

idj/kna

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu