1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dan pomirbe i pokajanja u Sarajevu

Samir Huseinović14. rujna 2013

Dan pomirbe i pokajanja Jom Kipur jedan je od najvažnijih židovskih blagdana. I malobrojni židovi preostali u BiH, uglavnom u Sarajevu, svečano slave taj blagdan.

Židovi u sinagogiFoto: DW/ S. Huseinovic

"Posramih se i postidjeh djela svojih i nikada se neću vratiti na njih. Ovu su riječi kojima židovi na Jom Kipur traže oprost od drugih. Važno je dobiti oprost od Boga, ali i od čovjeka“, kaže za Deutsche Welle publicist i urednik „Jevrejskog glasa“ Eli Tauber.

Jom Kipur nastupa deset dana poslije židovske Nove godine. „To su dani pokore tijekom kojih je običaj da se ljudi obuku u bijelo, jer bijelo simbolizira čistoću. Tog se običaja uglavnom pridržavaju židovi u Izraelu, gdje se u vrijeme Jom Kipura sve zaustavlja“, kaže Tauber. U drugim zemljama takvo simbolično odijevanje nije česta pojava. „Židovi u drugim sredinama ne žele se posebno isticati. To je uvijek problem, jer su ljudi podozrivi prema različitostima, prema onome što ne poznaju“, kaže Tauber.

Eli Tauber za vrijeme molitveFoto: DW/ S. Huseinovic

Večernja molitva u Aškenaskoj sinagogi

I sarajevska Aškenaska sinagoga, građena u pseudomaurskom stilu s četiri karakteristične ugaone kupole, lijepo se uklapala u sredinu pretežno građenu u orijentalnom stilu. Ona je centar religijskog, ali i društvenog života Židovske zajednice u BiH.

U sinagogi se u petak (13.9.) na večernjoj molitvi okupilo pedesetak židova. Jom Kipur je za njih dan posta, pomirenja i priznanja grijeha. Kažu da se ovaj blagdan nekada drugačije obilježavao i da je na molitvama bilo puno više ljudi. „Židovska zajednica u BiH danas broji oko tisuću članova. Od toga je oko 700 židova u Sarajevu, a ostalih 300 se nalaze u Banjoj Luci, Doboju, Zenici, Tuzli i Mostaru. Odnos drugih prema židovima u BiH uvijek je bio dosta dobar“, kaže Eli Tauber.

Židovi u BiH se ne ističu. Eli Tauber.Foto: DW/ S. Huseinovic

Sve je manje židova u BiH

„Ako se izuzme razdoblje Drugog svjetskog rata, antisemitizma u BiH nije bilo. Bilo je povremenih ispada, ali to su bili pojedinačni slučajevi i oni nikada nisu bili izraz nekakvog organiziranog djelovanja ili netrpeljivosti neke druge zajednice prema židovima“, ističe Tauber.

Sinagoga u Sarajevu iz 1902. godineFoto: DW/ S. Huseinovic

Tvrdi da je u BiH 1941. godine bilo oko 14.500 židova. „Poslije Drugog svjetskog rata židovi su se iseljavali iz BiH u Beograd, Zagreb ili kao što je to bio slučaj 1949. godine u Izrael i broj židova u ovoj zemlji sveo se na oko 1.500“, kaže Tauber.

Mnogi židovi su, poput pripadnika drugih naroda, izbjegli iz BiH i tijekom ratnih djelovanja devedesetih godina. „Danas imamo malu ali stabilnu i dobro organiziranu zajednicu koja savjesno radi na očuvanju svoje vjere i tradicije. To se vidi i uoči ovog Jom Kipura“, ističe Tauber.