Ovoga petka pozornost je usmjerena na danski otok Bornholm u Baltičkom moru, gdje počinje suđenje koje je izazvalo velik interes javnosti: dvojica muškaraca optužena su za „neprimjereno postupanje s Kuranom“. Oni su na jednoj narodnoj fešti u lipnju 2024., pred publikom u šatoru, zapalili svetu knjigu muslimana te to uživo prenosili na Facebooku. Dansko državno odvjetništvo zasad nije otkrilo detalje o identitetu optuženih ni o točnom tijeku događaja. Presuda se navodno očekuje još istog dana.

Prvo suđenje prema novom zakonu

Suđenje u najvećem gradu Bornholma Rönneu prvo je otkad je na snagu stupio novi zakon koji kriminalizira „neprimjereno postupanje“ s vjerskim spisima (poput Biblije, Kurana ili Tore). Prema tom zakonu, zabranjeno je ne samo spaljivanje vjerskih spisa, već i njihovo skrnavljenje, trganje ili gaženje. Prekršaji mogu biti kažnjeni novčanom kaznom, a u težim slučajevima i zatvorskom kaznom do dvije godine.

Zakon je stupio na snagu 7. prosinca 2023., nakon što su brojni slučajevi spaljivanja Kurana u Danskoj i Švedskoj izazvali ozbiljne međunarodne napetosti. U srpnju 2023. članovi desničarske populističke skupine „Danski patrioti“ zapalili su Kurane ispred nekoliko veleposlanstava muslimanskih zemalja u Danskoj. I drugi pojedinci su više puta izazivali reakcije javnosti spaljivanjem Kurana. Samo između srpnja i listopada 2023. danska je policija zabilježila više od 480 slučajeva spaljivanja zastava ili vjerskih knjiga.

Spaljivanje Kurana: prijetnja unutarnjoj sigurnosti?

Ta su djela izazvala burne reakcije, diplomatske napetosti i djelomično nasilne prosvjede u muslimanskom svijetu. Između ostalog, napadnuta je danska humanitarna organizacija u Iraku, a ispred danskog veleposlanstva u Bagdadu izbili su žestoki prosvjedi. Švedski konzulat čak je napadnut i zapaljen. Islamska teroristička mreža Al Kaida zaprijetila je napadima u obje zemlje, zbog čega je razina terorističke prijetnje privremeno podignuta na drugi najviši stupanj.

U tom kontekstu, novi danski zakon trebao bi ojačati nacionalnu sigurnost i spriječiti daljnje provokacije. Prilikom predstavljanja zakona, tadašnji danski ministar pravosuđa Peter Hummelgaard naglasio je da spaljivanje Kurana „šteti Danskoj i njezinim interesima“.

No, donošenje zakona nije prošlo bez kontroverzi. Njegovu su usvajanju prethodile četverosatne rasprave u danskom parlamentu u prosincu 2023. Oporba i neki danski intelektualci izražavali su zabrinutost da se time ograničava sloboda govora. Kritičari su također sumnjali u političke motive, poput nastojanja da se pridobiju muslimanski glasovi za kandidaturu Danske za mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a za 2025./2026.

Zanimljivo je da je Danska tek 2017. godine ukinula zakon o bogohuljenju iz 1683. – i to upravo zbog slučaja spaljivanja Kurana. Njegovo ukidanje tada je predstavljalo jasan signal državama poput Pakistana ili Saudijske Arabije, koje i dalje strogo kažnjavaju bogohuljenje. I ranije se u Danskoj mnogo raspravljalo o granicama slobode izražavanja. Još 2005. danski list Jyllands-Posten objavio je dvanaest karikatura proroka Muhameda, što je izazvalo višemjesečne prosvjede u muslimanskim zemljama.

Nejasna pravna situacija u Švedskoj

Slične se rasprave vode i u susjednoj Švedskoj. Za razliku od Danske, u Švedskoj spaljivanje Kurana do danas nije izričito zabranjeno. Je li ono poticanje mržnje ili dopušten oblik vjerske kritike, švedski sudovi do sada nisu jasno definirali.

Ipak, u pojedinim slučajevima švedski su sudovi već donosili presude – primjerice protiv krajnje desničarskog dansko-švedskog političara Rasmusa Paludana. Ovaj osnivač antiislamske stranke Stram Kurs (Strogi kurs) više je puta tijekom 2023. godine spaljivao Kurane u obje zemlje i izazivao burne reakcije. U studenome 2024. švedski ga je sud osudio na četiri mjeseca zatvora zbog poticanja mržnje.

I Salwan Momika, Aramejac koji je iz Iraka pobjegao u Švedsku, tijekom ljeta 2023. spaljivanjem Kurana u Švedskoj znatno je pridonio tenzijama između dviju nordijskih zemalja i muslimanskog svijeta. I kasnije je više puta javno skrnavio svetu knjigu, što je izazvalo prosvjede i nerede u Švedskoj i širom svijeta. Nakon toga je optužen za „poticanje mržnje“. Ali samo dan prije izricanja presude, u veljači 2025., nepoznate su ga osobe ubile na balkonu njegova stana u Södertäljeu. Ubrzo nakon toga na višemjesečnu zatvorsku kaznu osuđen je jedan njegov suoptuženik.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika