I dalje zvuči kao znanstvena fantastika, ali već donekle radi: umjetna inteligencija na osnovi analize ljudskog glasa može prepoznati bolesti poput Parkinsona i Alzheimera, psihičke poremećaje, depresije, čak i srčane bolesti. Stroj u glasu prepoznaje naznake suženih krvnih sudova ili iscrpljenosti i može dati signal da valja otići na detaljniji pregled.

Jedna studija sad ukazuje da se s iznenađujućom sigurnošću može prepoznati dijabetes tipa 2 – već na osnovi analize deset sekundi nečijega govora.

To se navodi u studiji objavljenoj u stručnom časopisu velike američke mreže Mayo clinic „MCP: Digitalno zdravlje".

Živimo nesvjesni dijabetesa

Širom svijeta 240 milijuna odraslih živi s dijabetesom, a da toga nije svjesno. Devet od deset slučajeva otpadaju na dijabetes tipa 2.

Takvi ljudi imaju povećan rizik od srčanih i moždanih udara, kao i od loše cirkulacije u nogama.

Da bi se dijabetes ustanovio, danas su potrebne laboratorijske pretrage kod liječnika, često i više njih u razdoblju od nekoliko mjeseci.

Kod testiranja glasa umjetna inteligencija prati promjene u glasu koje ljudsko uho ne može primijetiti. Dovoljan je recimo isječak telefonskog razgovora.

Računalo prati melodiku, ritam, pauze, visinu glasa. Neke bolesti ostavljaju i fonetskog traga, recimo kako izgovaramo glas „a". Ukupno ljudski glas ima 200.000 karakteristika koje umjetna inteligencija može pratiti.

U novoj studiji se navodi da je potrebno svega šest do deset sekundi snimke, kao i osnovni podaci poput starosti, spola, visine i težine.

Umjetna inteligencija je onda, navodi se u studiji, kod žena prepoznavala dijabetes s pouzdanošću od 89 posto, a kod muškaraca s 86 posto.

Što su otkrili znanstvenici?

Za programiranje umjetne inteligencije su istraživači u timu Jaycee Kaufman s Tehničkog sveučilišta Ontario prikupili glasove 267 osoba od kojih neke boluju od dijabetesa.

Tijekom dva tjedna su ispitanici po šest puta dnevno svojim telefonom snimali po jednu kratku rečenicu.

Tako je prikupljeno dvadesetak tisuća uzoraka glasa i software je pronašao 14 akustičkih karakteristika koje se razlikuju kod ljudi koji imaju dijabetes od onih koji nemaju.

„Trenutna dijagnostika zahtijeva mnogo vremena, putovanja i troškova. Tehnologija glasa ima potencijal da ukloni te prepreke", kaže mlada znanstvenica Kaufman.

A što ako se zloupotrijebi?

Neki stručnjaci upozoravaju da ne treba biti euforičan – umjetna inteligencija može pružiti vrijedno rano upozorenje, ali bolest se na kraju mora utvrditi klasičnim metodama.

Ima i oštrijih kritika, osobito od boraca za zaštitu podataka. Oni upozoravaju na distopijski scenarij u kojem poslodavci ili zdravstvena osiguranja testiraju glas ljudi bez njihovog pristanka.

Možda onda poslodavac ne želi zaposliti čovjeka za kojeg umjetna inteligencija kaže da vjerojatno ima neke tegobe. Ili ga zdravstveno osiguranje ne želi osigurati jer neće plaćati buduće troškove liječenja.

Sigurno je da posljednju riječ o širini upotrebe analize glasa neće dati znanost nego politika.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu