Italija

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini poželio je „sve najbolje" svojim švedskim istomišljenicima. U Italiji je njegova Lega politički odmakla mnogo dalje od Švedskih demokrata. Salvinijeva stranka je na izborima u ožujku ove godine osvojila doduše samo treće mjesto, ali je manji partner u koaliciji s populističkim pokretom Pet zvjezdica nestranačkog premijera Giuseppea Contea. No, Salvini od tada dominira na političkoj pozornici i to s teškom verbalnom paljbom protiv EU-a i migranata, i to tako da mnogi smatraju da je on šef vlade.

Salvini je izbjeglice nazvao „ljudskim mesom", zabranjuje spasilačkim brodovima da ulaze u talijanske luke i pokušava ucijeniti EU izbjegličkim pitanjem. Njegov huškački jezik i politika netrpeljivosti prema strancima imaju pozitivan eho. Oko 100 dana nakon stupanja na dužnost, Lega u anketama zauzima prvo mjesto s podrškom od više od 30 posto. Na izborima su osvojili 17% glasova. Za razliku od Lege, pokret Pet zvjezdica je oslabljen. Salvini je na adresu Angele Merkel nedavno u intervjuu za DW rekao da je „podcijenila rizik društvenih konflikata kada je tvrdila da za stotine tisuća tih ljudi ima mjesta u Njemačkoj."

Austrija

Slobodarska stranka u Austriji ima već dugo političko iskustvo. Još 1999., FPÖ je na parlamentarnim izborima bila druga po snazi, i formirala je koaliciju s konzervativnom ÖVP. Isti savez je sada na vlasti, kancelar je Sebastian Kurz iz ÖVP-a, a vicekancelar iz Heinz-Christian Strache (FPÖ) ne mora se čak mnogo ni truditi u provođenju rigoroznije izbjegličke politike. Jer, Kurz je i sam „skrenuo" poprilično udesno i čini sve kako bi držao izbjeglice podalje od Austrije.

No, FPÖ uvijek ide i korak dalje. Ministar Herbert Kickl je rekao da tražitelje azila želi „koncentrirati" na jednom mjestu, zbog čega su ga napali da se koristi rječnikom nacista. Pojedini političari FPÖ–a održavaju tijesne veze s raznim bratstvima koja njeguju desno-ekstremnu ideologiju. FPÖ održava i tijesne veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Putin je prije nekoliko tjedsana bio gost na svadbi ministrice vanjskih poslova Austrije, političarke FPÖ-a Karin Kneissl.

Njemačka

Na izborima za Bundestag u rujnu 2017., Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je 12,6 posto glasova i postala treća po snazi stranka u parlamentu s 94 mandata. AfD uživa sve veću naklonost građana. U anketama trenutno ima oko 15 posto, ponekad i više od SPD-a, stranke koja, baš kao i CDU/CSU ima slabije rezultate u anketama nego na izborima. U posljednjoj anketi javnog servisa ARD-a, Alternativa za Njemačku je u istočnim saveznim pokrajinama čak bila na prvom mjestu po popularnosti s 27 posto, ispred CDU-a sa samo 24 posto.

Iako mnogi političari drugih stranaka i politolozi optužuju AfD da njeguje sve tješnje veze s desnim ekstremistima i traže da se ta stranka nađe pod nadzorom Službe za zaštitu ustavnog poretka, to očito ne škodi njezinoj popularnosti. Očekuje se da AfD uđe i u pokrajinske parlamente Bavarske (izbori su 14.10.) i Hessena (28.10.) – to su trenutno jedini pokrajinski parlamenti u kojima stranka još nije zastupljena. AfD profitira prije svega zbog toga što mnogi birači rigorozno odbacuju izbjegličku politiku Angele Merkel.

Francuska

Kada se Marin Le Pen iz Nacionalne fronte u svibnju 2017. U drugom krugu predsjedničkih izbora suočila s Emmanuelom Macronom, mnogi su promatrači bili mišljenja da se na tim izborima odlučuje o budučnosti Europe.  No, pobijedio je Macron, i to nadmoćno - sa 66 posto osvojenih glasova. Otada se Marine Le Pen, ako ne i čitavu njezinu stranku, smatra otpisanom. Le Pen je uspjela u međuvremenu promijeniti ime stranke u Nacionalni pokret, ali mnogi članovi se nadaju da će kormilo preuzeti njezina nećakinja – Marion Marechal i nadaju se novom usponu.

Inače, na predsjedničkim izborima u Francuskoj, pored Le Pen je bilo i drugih kandidata koji su protivnici EU-a ili migracija. A i Macronova zvijezda u posljednje vrijeme kao da je pomalo izgubila na sjaju. Možda je on uspio samo privremeno uspio zaustaviti uspon populista.

Nizozemska

Uoči parlamentarnih izbora u Nizozemskoj u ožujku 2017., među etabliranim strankama u toj zemlji i u Europi je vladao veliki strah da bi desničarska Slobodarska stranka PVV Geerta Wildersa mogla ostvariti dobar rezultat. PVV nije pobijedio, ali je s 13 posto glasova završio na drugom mjestu u parlamentu s puno manjih stranaka - pri čemu su socijaldemokrati gotovo u potpunosti nestali s političke scene.

U Nizozemskoj (kao i u Švedskoj) nitko nije htio u koaliciju s PVV-om pa je nakon dugih koalicijskih pregovora formiran kompliciran savez centra i desnih stranaka. Wilders i dalje diktira političku agendu sa svojim odbacivanjem migracija i prije svega islama. U međuvremenu se na političkoj sceni pojavio i Forum za demokraciju Thierryja Baudetsa, kao druga desničarska stranka i koja ima gotovo identične ciljeve kao PVV – a ponekad je u anketama čak i jača od Wildersove stranke.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android