Mark Rutte je svojim sunarodnjacima uputio oproštajni govor. Premijer u odlasku je u svojoj posljednjoj televizijskoj izjavi prije dva dana više puta naglasio koliko je važno da njegova zemlja bude integrirana u Europsku uniju i NATO. „Pogled na kartu svijeta to jasno pokazuje", rekao je Rutte i dodao: "Zajedno smo jači, nego kada smo sami." Ali nova desničarska vlada, koja je danas pred nizozemskim kraljem Willem-Alexanderom položila prisegu u Den Haagu, zagovara potpuno drugačiji kurs. Koalicija radikalne desničarske stranke populista Geerta Wildersa s još tri desno orijentirane ili desno-liberalne stranke distancira se od važnih EU-inicijativa.

Izlazak iz EU-ovog pakta o azilu

Europska unija je nedavno, nakon godina mučnih rasprava, usvojila pakt o migracijama i azilu. Pakt predviđa prebacivanje postupaka za dodjelu azila na vanjske granice EU-a i raspodjelu migranata među državama članicama. Članice Unije imaju dvije godine da svoje institucije prilagode ovim promjenama. Međutim, nizozemska desničarska koalicija se tome protivi: obećava najstrožu azilsku politiku ikada i želi drastično smanjiti imigraciju. Nova ministrica za azil Marjolein Faber iz Wildersove Slobodarske stranke (PVV) zadužena je za ovaj zadatak. Ona je tek nedavno odbacila teoriju zavjere o navodnoj "zamjeni stanovništva". Vlada u Den Haagu želi podnijeti zahtjev Europskoj komisiji za nesudjelovanje Nizozemske u europskoj politici azila i migracija. Pravna mogućnost ovog poteza je upitna. Prema mišljenju Europske komisije, nova regulativa mora biti primijenjena u svim zemljama članicama.

Ublažavanje ekoloških propisa

Nizozemska više ne želi doprinositi ni borbi EU-a protiv klimatskih promjena kao do sada. Relevantne zakone je Unija usvojila u okviru "Zelenog sporazuma" („Green Deal"). Iako Nizozemska, kao drugi najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda na svijetu nakon SAD-a, ima ozbiljne ekološke probleme, poljoprivrednici su nasilno prosvjedovali protiv ovih propisa. Jedna od četiri koalicijske stranke, desno-populistička prosvjednička stranka poljoprivrednika BBB, ojačala je i postala velika upravo zbog otpora propisima na području zaštite okoliša. Nova nizozemska vlada želi ublažiti ove propise, ukinuti subvencije za održive energije, povećati proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana i proširiti eksploataciju zemnog plina iz mora. Unatoč svemu tome, nova vlada ipak planira nekako ostati pri klimatskim ciljevima.

Još uvijek partner Berlinu?

Za Njemačku je Nizozemska posebno važna. To je peta po veličini ekonomija EU-a i najvažniji trgovinski partner Njemačke unutar Europske unije. Također, Berlin i Den Haag tradicionalno imaju bliske stavove u financijskoj politici. Obje vlade se snažno zalažu za smanjenje dugova i štedljivu proračunsku politiku. Ovaj odnos je postao još važniji nakon Brexita 2020. godine, kada su Britanci, treći partner u ovom savezu, napustili EU. Kako će se nova nizozemska vlada postaviti na području financijske politike, ostaje neizvjesno. Sigurno je samo da želi smanjiti davanja i uplate u zajednički proračun EU-a.

Tko sjedi za stolom na vrhu?

Rutte, nakon 14 godina na vlasti u Nizozemskoj, više nije bio osobito popularan. Mnogim Nizozemcima su smetali skandali koji su se vezivali uz njegovu vladu. To se posebno odnosi na indiferentan odnos prema građanima u Groningenu, koji su morali trpjeti potrese zbog eksploatacije plina ili aferu oko povrata novca za dječji doplatak, koji je država nepravedno zahtijevala od tisuća obitelji. Međutim, na vrhu EU-a Rutte je smatran pouzdanim borcem u službi zajedničke europske politike, na primjer kada je riječ o podršci Ukrajini ili borbi protiv kršenja načela pravne države u EU-u. Njegov nasljednik Dick Schoof, bivši visoki državni službenik, je čak i u svojoj domovini malo poznat. Treba pričekati da se vidi hoće li djelovati samostalno u Bruxellesu ili više kao marioneta pod kontrolom Geerta Wildersa.

Manje jedinstva?

Nova vlada Nizozemske, države koja je jedna od osnivačica Europske unije, postavlja se znatno kritičnije prema EU-u. Iako Wilders, pobjednik izbora, više ne traži izlazak svoje zemlje iz Unije, on traži izuzetke u regulativi i time potiče druge države članice na slične poteze.

Ovo nisu ohrabrujući izgledi za europsko jedinstvo, koje je već ugroženo zbog trenutnog predsjedavanja Mađarske Vijećem EU-a. U Bruxellesu nisu svi uvjereni da će Mađari djelovati kao "pošteni posrednici". I u Francuskoj bi, nakon parlamentarnih izbora, mogla doći na vlast desno-nacionalna vlada. A u SAD-u su, nakon nedavne TV debate, porasle šanse izazivača Donalda Trumpa za pobjedu na izborima. Ne samo zbog Nizozemske, EU se suočava s velikim izazovima u narednim tjednima i mjesecima.

Priredila: Jasmina Rose