U Njemačkoj većina građana odbija američko‑izraelsku vojnu operaciju protiv Irana. Šest od deset građana smatra da ofenziva nije opravdana. To je ipak znatno manje nego u slučaju američkog napada na Venezuelu u siječnju 2026. i napada na Irak 2003.

Napad na Venezuelu odbijalo je 72 posto Nijemaca, a 2003. ih je čak 80 posto smatralo kako rat u Iraku nije opravdan. To pokazuje aktualni ARD‑Deutschlandtrend. Institut za istraživanje javnog mnijenja infratest dimap proveo je reprezentativnu anketu od 2. do 4. ožujka među 1317 građana ove zemlje s pravom glasa.

Ljevica posebno protiv

O ratu protiv Irana je mišljenje raznoliko i prema stranačkoj naklonosti: među biračima stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i među biračima konzervativnih stranaka CDU/CSU, samo 48 posto osuđuje napad. Kod birača stranaka lijevog političkog usmjerenja ih je i do 82 posto protiv ovog napada.

Istodobno sve više raste zabrinutost Nijemaca zbog mogućeg širenja sukoba: tri četvrtine ispitanih se boji da će se rat proširiti na druge zemlje. Osam od deset zabrinuto je zbog posljedica rata na svjetsku trgovinu već i zbog blokade Hormuškog tjesnaca što je izazvalo i nagli porast svjetske cijene nafte – a to osjećaju i Nijemci na benzinskim postajama.

U ARD‑Deutschlandtrendu sedam od deset ispitanih također je zabrinuto stanovništvo Irana: uvjerljiva većina građana strahuje i da će se u međunarodnoj politici sve češće ostati tek pravo jačega.

Tko je dobar partner Njemačkoj?

I dalje je povjerenje Nijemaca u velike sile SAD i Rusiju na povijesno niskoj razini: kao i u siječnju, samo 15 posto smatra SAD pouzdanim partnerom Njemačke, a Rusiju tek 12 posto. Većina njemačkih građana je nepovjerljiva i prema Izraelu: gotovo sedam od deset Nijemaca ne smatra Izrael pouzdanim partnerom. Ocjena Ukrajine ostaje podijeljena: četiri od deset vjeruje toj zemlji, dok gotovo polovica sumnja u njezinu pouzdanost. Francusku i Veliku Britaniju većina smatra pouzdanim partnerima.

Zabrinutost zbog globalne situacije mijenja i percepciju prijetnje za samu Njemačku: početkom rata u Ukrajini u veljači 2022. nešto više od polovice građana smatralo je svjetsku situaciju prijetnjom za Njemačku, sada je to više od tri četvrtine ispitanih.

Nezadovoljstvo njemačkom vladom

Koalicija CDU/CSU i SPD‑a na vlasti je sad deset mjeseci: njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) obećao je građanima da će mnogo toga biti bolje, ali to se baš ne vidi. Samo su pristaše Unije većinski zadovoljni radom vlade, a ukupno su tri četvrtine ispitanika u ARD‑Deutschlandtrendu nezadovoljne. To nisu mnogo bolji rezultati od onih prethodne koalicijske vlade SPD‑a, Zelenih i FDP‑a.

Nezadovoljstvo građana odražava se i u tzv. nedjeljnom pitanju: kad bi se sada održali izbori za Bundestag, stranke vladajuće koalicije više ne bi imale većinu. CDU/CSU bi dobio 28 posto (+2), koalicijski partner SPD pao bi na 14 posto (‑1). AfD bi osvojio 23 posto (‑1), Zeleni 13 posto (+1), a Ljevica devet posto (‑1). Savez Sahre Wagenknecht, koji nije zastupljen u Bundestagu, u ARD‑Deutschlandtrendu doseže četiri posto (+1). Bivša vladajuća stranka FDP pala je ispod tri posto i sada se vodi tek pod „Ostali".