Izrael namjerno ubija palestinsku djecu, teroristički napad Hamasa je insceniran ili Izrael čini genocid u Gazi. Ove lažne tvrdnje su neke od najraširenijih dezinformacija o ratu na Bliskom istoku – a ima ih dosta.

Otkako je teroristička organizacija Hamas početkom listopada počela s napadima na Izrael, događaje prati masa lažnih informacija. U pitanju su snimci izvučeni iz konteksta, sekvence video igara ili lažni vladini dokumenti – a sve to je pomiješano s autentičnim slikama i informacijama. Mnogo dezinformacija prenosi stare antisemitske narative koji se primjenjuju na trenutnu situaciju i koji su povezani sa postojećom slikom neprijatelja.

Preokret zločinac-žrtva

Tu su također i navodne „operacije lažne zastave" Izraela. Naime, na početku rata bilo je spekulacija da je masakre Hamasa zapravo inscenirao Izrael. Trenutno kruži priča o zavjeri da je izraelska vlada stajala iza napada nožem u Dablinu ili napada u Briselu. Ne postoje dokazi o tome - naprotiv, navodi se mogu jasno razobličiti kao lažni.

Ovakvi narativi, da izraelska vlada djeluje u tajnosti i da je, na primjer, znala za terorističke napade, dozvolila ih ili ih čak izmislila, demoniziraju Izrael i prikazuju zemlju kao silu koja tajno djeluje. Različiti postovi sugeriraju da Izrael ne preza od ubijanja vlastitog naroda, čak da ima koristi od toga ili to koristi za provođenje navodnih tajnih planova.

„U ovom narativu Izrael je od žrtve pretvoren u zločinca", kaže Samuel Salzborn, povjerenik za antisemitizam u državi Berlin. Ovo su antisemitske tvrdnje i jednostavno laž, jer za to nema dokaza. "To je mit zavjere", rekao je Salzborn.

Stari antižidovski stereotipi

Slično je i s nazivanjem Izraela „djecoubicom". Ovdje se stari vjerski antižidovski stereotip transformira i prenosi u sadašnjost. Ovo nema nikakve veze s kritikom izraelske politike, već je oblik sekulariziranog tradicionalnog antisemitizma, objašnjava Salzborn.

Istraživačko-informativni centar za antisemitizam Bavarska (RIAS) piše u brošuri „Od rijeke do mora": „Motiv Izraela koji ubija djecu seže u srednjovjekovnu antisemitsku legendu, prema kojoj Židovi ubijaju djecu kako bi njihovu krv koristili u ritualne svrhe".

"Insinuacija da Izrael namjerno ubija djecu nikako nije slučajna. Naprotiv, čak i u vojnim akcijama naglasak se stavlja na zaštitu palestinskog civilnog stanovništva, a naravno posebno djece, i sprječavanje napada na civilno stanovništvo", kaže Salzborn. S obzirom na nedavne brutalne napade Hamasa na Izrael, ova tvrdnja je posebno perfidna. Zato što je Hamas namjerno na zvjerski način planirao i organizirao ubojstva djece, beba i mladih.

Hamas se posebno oslanja na emocionalne slike

Ipak, u opticaju je mnogo slika djece koja su navodno ubijena od strane Izraela, kaže Pia Lamberty, psihologinja i generalna direktorica Centra za monitoring strategije i analizu (CeMAS). „Slike ubijene djece nikoga ne ostavljaju ravnodušnim i razumljivo izazivaju bijes.”

Međutim, s jedne strane, šire se mnoge lažne slike i video snimcima na kojima se, primjerice, vide djeca iz drugih ratova. S druge strane, dio Hamasove strategije je da takvim slikama Izrael prikaže kao „apsolutno zlo" i da suosjećanje prema narodu Gaze zloupotrijebi u vlastite svrhe. "Cilj je da se poveća odobravanje njihovih terorističkih akata. Tu se ne radi o dobrobiti palestinskog stanovništva, jer se na mnogim mjestima, kao ovdje, oni koriste kao pijuni", kaže Lamberty.

Tvrdnja o genocidu "apsurdna"

Slike koje pokazuju, ili lažiraju, patnju palestinskog stanovništva također jačaju tvrdnju da Izrael čini genocid nad palestinskim stanovništvom. 30 nezavisnih izvjestitelja UN-a je takođe upozorilo na predstojeći genocid u Gazi.

Patnja palestinskog civilnog stanovništva je nesumnjivo ogromna i vjerojatno teško da postoji osoba koja nema saosjećanja za narod Gaze. Ali, kako kaže Lamberty, ovakvi navodi ne pomažu poboljšanju situacije. „Tvrdnja da Izrael provodi genocid zasnovana je na antisemitskom narativu koji se koristi za demonizaciju Izraela."

Salzborn naglašava da nema dokaza da pojam genocid ima bilo kakve veze sa stvarnošću. Izraelska vojska reagira na akcije Hamasa, koji je počinio najgori antisemitski masakr od 1945. godine. „Svi kriteriji koji govore o genocidu jednostavno su potpuno apsurdni."

Nasuprot tome, Hamasova osnivačka povelja iz 1988. uključuje namjeru da se uništi Izrael: „Muslimani će ih ubijati sve dok se Židovi ne sakriju iza kamena i drveta, a onda će kamen i drvo progovoriti: 'Muslimanu, o slugo Božiji! Iza mene je Židov. Dođi i ubij ga."

Antisemitizam vezan za Izrael ne nalazi plodno tlo samo u ekstremističkim miljeima. Razni akteri svjesno ili nesvjesno šire lažne informacije na društvenim mrežama. Pored država kao što su Iran ili Rusija, koje posebno koriste dezinformacije o ratu u svoje svrhe, influenceri, na primjer na TikToku, trenutno igraju glavnu ulogu u širenju propagande i dezinformacija i na taj način dodatno potiču antisemitizam.

Prema izvještaju Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva, petina ljudi od 18-24 godina koristi TikTok kao izvor informiranja.

Mediji mogu biti dio problema

No, bilo još je problematičnije kada i mediji šire lažne informacije ili propagandu. To dovodi do toga da ljudi više uopće ne vjeruju ni u šta. „Ovo je nevjerojatno opasno. Kada istina više nije nešto objektivno i odredivo, već je jednostavno iskrivljena i napadnuta, ljudi se povlače", kaže Lamberty.

Kada se govori o „medijima koji lažu" to također ima antisemitsku osnovu: „Narativ je da oni na vrhu govore medijima što trebaju pisati, a oni na vrhu su Židovi ili država Izrael", objašnjava Lamberty. Ovo ne samo da dovodi do širenja antisemitskih narativa i većeg širenja nepovjerenja u medije, već dovodi i do toga da se Židovima manje vjeruje.

Međutim, postoje i neke opravdane kritike medijskog izvještavanja. Tako je primjerice njemački javni servis WDR nedavno objavio lažnu geografsku kartu na kojoj je falsificirana povijest izraelsko-palestinskog sukoba.

„Suprotstaviti se propagandi”

„Nivo lažnih i namjerno obmanjujućih informacija koje kruže nadilazi svaki poznati nivo dezinformacija", rekla je Lamberty. Ona smatra da su platforme društvenih medija „predugo prepuštene same sebi, tako da sada predstavljaju prijetnju demokratskoj koheziji i miru".

Moramo se suprotstaviti ovoj visoko emocionaliziranoj mržnji prema Izraelu i antisemizmu, kaže Salzborn. „Uvijek morate uzeti u obzir u kojoj mjeri se slike distribuiraju neprovjereno, jer one često imaju namjeru emocionalizirati i na kraju širiti propagandu."

Stoga treba sebi uvijek postavljati klasično pitanje izvora, odnosno treba provjeriti vjerodostojnost, je li slika propagandna ili za to postoje ozbiljni dokazi. „Ovo su osnove korištenja medija koje su uvijek nnužne za fundamentalnu objektivnu procjenu događaja. To igra ogromnu ulogu u pitanju koliko se antisemitizam može proširiti na internetu i u našem društvu."

Autorica: Carla Reveland, ARD/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu