Lista je impresivna i iz sata u sat sve duža i duža. Nekoliko stotina autora iz cijelog svijeta potpisalo je peticiju protiv masovnog nadzora od strane tajnih službi i prikupljanja podataka građana od strane komunikacijskih kompanija. Među njima su brojni dobitnici Nobelove nagrade za književnost poput Günthera Grassa, Jonathana Maxwella Coetzeea i Orhana Pamuka.

Akciju su (zajedno s četvero kolegica i kolega) pokrenuli njemački pisci Juli Zeh i Ilija Trojanow. "Prije šest tjedana smo pokušali dobiti reakciju njemačke kancelarke na skanadale oko prisluškivanja i ništa se nije dogodilo", kazala je Zeh u Berlinu na predstavljanju akcije u Berlinu. Uz pomoć međunarodnog protesta bi se trebao povećati pritisak na njemačku šeficu vlade: "Mi znamo da Angela Merkel reagira na javno mnijenje."

U slučaju "digitalne Fukušime" Merkel će postati predvodnica u borbi za zaštitu podataka, kaže Zeh. Njezin kolega Trojanow zahtijeva promjenu diskursa: "Radi se o epohalnom zaokretu, a ne o sitnim korekcijama u odnosu slobode i sigurnosti!"

Egzistencijalna prava

Apel autora je istovremeno objavljen u 30 listova u cijelom svijetu, tvrde inicijatori. Pisci smatraju da je povrijeđeno egzistencijalno temeljno pravo građana prema kojem ih nitko nema pravo promatrati ili nadzirati. "Ako se za to ne borimo, onda se možemo oprostiti od demokracije", upozorava danska spisateljica Janne Teller.

S protestom je povezan cijeli niz zahtjeva upućen na adresu koncerna, nacionalnih vlada i međunarodne zajednice. Svaki građanin i svaka građanka treba imati pravo da sam(a) odluči o tome što će se dogoditi s njihovim osobnim podacima, tko će ih skupljati i - zašto. Ujedinjeni narodi (UN) trebali bi, kažu inicijatori, priznati središnji značaj građanskih prava u digitalnoj eri, a potrebno je i donijeti "obvezujuće međunarodne konvencije digitalnih prava". Autori žele "otvoriti" listu i za sve građane kako bi ju oni potpisali i kako bi cijela stvar stigla na dnevni red UN-a.

A gdje je Njemačka?

Organizatori peticije duboko su razočarani dosadašnjim službenim reakcijama na otkrića oko "njuškanja" tajnih službi. "Očekivala sam odlučniju reakciju, pogotovo od Njemačke", kazala je britanska autorica Pryia Basil. U jeku gospodarske krize Njemačka je, kaže ona, počela preuzimati vodeću ulogu - i zato je i Basil očekivala da će iz Berlina stići "moralni impuls". Britanka je sada "razočarana" njemačkom reakcijom. A njezina danska kolegica Teller uopće se ne čudi relativnoj "šutnji" savezne vlade: "Pa oni su svi do grla u istoj stvari!"

Inicijatori su pojasnili da je dosadašnji način odnošenja prema privatnoj sferi "problem" za svakog pojedinačnog građanina. "Ljudi moraju dobiti osjećaj za nepravdu koja im se događa", zahtijeva Austrijanka Eva Menasse. "Pa ne može biti da mi ne želimo da naši susjedi ili muževi ne otvaraju naša pisma, a da tajne službe to rade." Menasse je dodala da društvo koje je stalno pod nadzorom, ne može biti demokratsko i slobodno društvo.

Građani ionako misle da su nemoćni obzirom na dominaciju nadzornih aparata, kritizira austrijska spisateljica i poručuje: "Mi možemo nešto učiniti, regulacija je moguća!"