Dinko Gruhonjić je poznat po svojoj kritičkoj analizi političkih i društvenih zbivanja u Srbiji, posebno kad je riječ o jačanju militantnog nacionalizma i veličanja ratnih zločina. Kao novinar i član Vojvođanskog udruženja nezavisnih novinara, neprekidno ukazuje na probleme korupcije, medijske cenzure i povrede ljudskih prava.

Prema navodima Društva za ugrožene narode, Reportera bez granica i Helsinškog odbora za ljudska prava, Gruhonjić se zbog svog nezavisnog i kritičkog izvještavanja više puta našao na meti kampanja mržnje, uključujući i one iz krugova bliskih vlastima. Ove kampanje su, kako navode, intenzivirane tijekom ove godine, a vrhunac su bile javne osude, prijetnjama njemu i njegovoj obitelji pa čak i otvorenim prijetnjama smrću.

Prijetnje i borba za slobodu medija

Anja Osterhaus, izvršna direktorica organizacije Reporteri bez granica (RSF) u Njemačkoj za DW kaže da je situacija u Srbiji sa slobodom medija trenutno izuzetno teška i postaje sve gora. „Gospodinu Gruhonjiću se prijeti. Dobio je stotine prijetnji smrću. Njegovo ime se ispisuje po zidovima kuća uz prijetnje njegovom uništenju, a ništa se ne dešava. Ne dobiva nikakvu pomoć niti zaštitu. Počinitelji nisu uhvaćeni. Ovo je vrlo dramatično i naravno da sloboda medija zbog toga ozbiljno pati. Ako novinari poput njega ne mogu pisati ili raditi bez prijetnji, sloboda medija je ugrožena", kaže Osterhaus.

Gradonačelnik Weimara, Peter Kleine, posebno ističe izuzetnu hrabrost ovogodišnjeg dobitnika Nagrade za ljudska prava grada Weimara. "U sve represivnijem političkom okruženju, posvetili ste se zaštiti ljudskih prava i suočavanju s ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije. Vaš kritički glas nije samo svjetlo nade za mnoge, već i neophodno upozorenje protiv zaborava," rekao je Kleine.

Kleine je za Deutsche Welle rekao da je Gruhonjić ove godine dobitnik nagrade za ljudska prava jer se zalaže za suočavanje s prošlošću ratova u Jugoslaviji, pravdu i prava manjina. „To je bio ključni razlog da mu dodijelimo ovu nagradu kako bismo skrenuli pažnju na njega, ali i pružili određenu zaštitu. Ono što smo čuli danas, o represijama kojima je izložen on i njegova obitelj, ne bi smjelo biti dopušteno. Nadamo se da mu ovom nagradom možemo barem malo pomoći“, rekao je Kleine.

„Početak kraja Aleksandra Vučića“

Dinko Gruhonjić ističe kako ga Weimarska nagrada dodatno motivira da nastavi borbu za demokratske vrijednosti i slobodu izražavanja. „Ova nagrada za mene i moju porodicu ima duboko emotivno i ljudsko značenje. To je priznanje mom radu na promociji ljudskih prava i pomirenju na postjugoslavenskom prostoru“, rekao je Gruhonjić.

Dinko Gruhonjić je nakon dodjele nagrade za Deutsche Welle rekao da mu je nagrada veliko ohrabrenje da se nastavi baviti poslom kojim se bavi i da usprkos svemu, vodi računa i o sebi, a još više o svojoj porodici, koju je, kako kaže, do sada izložio prevelikoj opasnosti. „Mislim da je ovo još jedan suštinski alarm u kakvom su stanju ljudska prava, medijske slobode i sloboda govora u zemlji, koja, ukoliko se ne zaustavi, klizi u totalitarizam“, kaže Gruhonjić.

„Mislim da se stvari u Srbiji mijenjaju na bolje, da nestaje straha u ljudima i da Vučić počinje jako da se boji, zato što mu rejting vrtoglavo pada. On to ne može podnijeti i zato vuče sve kontraproduktivnije poteze koje ljude dodatno iritiraju. Na čelu protesta su mladi ljudi, studenti, srednjoškolci, koji su dovoljno mladi da bi bili neiskvareni. Ovo je početak kraja Aleksandra Vučića“, kaže Gruhonjić za DW.

Značaj priznanja

Njemačka novinarka i borac za ljudska prava, Gundula Gause, kaže da je Dinko Gruhonjić prije svega hrabar čovjek, novinar koji prelazi granice i uz to radi s mladima na univerzitetu kroz svoj akademski rad. „Ima hrabrosti pisati protiv vladajućih struktura i podiže svijest o važnim pitanjima. Želim mu sve najbolje, da ostane siguran i nadam se da će ga pravna država u Srbiji zaštititi i stati uz njega“, izjavila je Gause za Deutsche Welle.

Za Jasnu Čaušević, savjetnicu za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu Društva za ugrožene narode, Dinko Gruhonjić je „borac za ljudska prava, neko tko u ime građana Srbije i građana bivše Jugoslavije kaže da stanje ljudskih prava nije u redu i da je potrebno da zaživi demokracija, da imamo slobodu govora, slobodu mišljenja i naravno ljudska prava koja su univerzalna i nedjeljiva za sve ljude".

Dodjela Weimarske nagrade za ljudska prava, koja se dodjeljuje od 1995. godine, simbol je prepoznavanja hrabrosti i borbe za osnovna ljudska prava. Ovogodišnji laureat, nominiran od strane Društva za ugrožene narode, Reportera bez granica i Helsinškog odbora za ljudska prava, kako se navodi u objašnjenju, simbol je hrabrosti u vremenu eskalacije prijetnji i nasilja prema kritičarima vlasti u Srbiji.

Dinko Gruhonjić rođen je 1970. godine u Banjoj Luci. Od 2005. godine radi kao politički analitičar na Institutu za medijske studije Univerziteta u Novom Sadu. Između brojnih ostalih medija surađivao je i sa Deutsche Welleom, a bio je i predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine od 2004. do 2016. godine.