Gotovo svaka osma osoba koja živi u Njemačkoj barem je jednom tijekom 2022. godine doživjela diskriminaciju. To je rezultat studije „Kako Njemačka doživljava diskriminaciju“ koju je u Berlinu predstavila povjerenica njemačke vlade za borbu protiv diskriminacije, Ferda Ataman. Drugim riječima: oko devet milijuna ljudi u Njemačkoj na vlastitoj je koži iskusilo kako je biti diskriminiran zbog vanjskih obilježja.

„Jedna kao Vi je ovdje krala"

A kakav je to osjećaj za pogođene, bolje pokazuju pojedinačni primjeri nego same brojke. Ferda Ataman je u Berlinu ispričala priču o Sari, crnoj ženi koja joj je navela svoje iskustvo: „Dok je kupovala u supermarketu, prišla joj je jedna radnica i iznenada počela pretresati njezina kolica za bebu. Nije tražila dopuštenje, nije pokazala obzir prema djetetu u kolicima. Nije postojao nikakav očigledan razlog za pretres. Kada ju je Sara pitala što to treba značiti, radnica je rekla: ‘Oprostite, ali jedna kao vi je nedavno ovdje krala.’“

„Diskriminacija u Njemačkoj nije izolirani slučaj“

Mnogi slučajevi poput Sarinog uključeni su u studiju koju je objavio Njemački centar za istraživanje integracije i migracija. Istraživači su koristili podatke iz reprezentativnog socio-ekonomskog panela iz 2022. godine – ankete o različitim društvenim pitanjima u kojoj je sudjelovalo oko 30.000 ljudi.

Rezultati su poražavajući. Ferda Ataman zaključuje: „Diskriminacija u Njemačkoj nije izolirani slučaj, nego masovna pojava. Ne događa se na margini društva, nego usred svakodnevice – na poslu, u školi, pri traženju stana ili u kupnji“ – kao u Sarinom slučaju.

Polovica žrtava ništa ne poduzima

Diskriminacija prema većini osobnih obilježja zabranjena je Zakonom o općem jednakom postupanju – AGG, koji postoji već oko 20 godina. Međutim, to žrtvama često ne pomaže.

Prema studiji, više od polovice ispitanika koji su doživjeli diskriminaciju nije poduzelo ništa. Oko 30 posto izravno je suočilo osobu koja ih je diskriminirala, dok je samo tri posto pokrenulo pravni postupak.

Jedna od rijetkih osoba koje su pokrenule sudski postupak je Humaira Waseem, učiteljica rođena u Njemačkoj i majka dvoje djece. Kada je preko agencije tražila stan, njezin je zahtjev odbijen. Kada je pokušala ponovno s drugim imenom, dobila je termin za razgledavanje stana.

Zbog toga je tužila agenciju i na kraju dobila spor. Savezni sud u Karlsruheu presudio je da Waseem ima pravo na odštetu od 3.000 eura na temelju zakona.

Ovaj primjer pokazuje da diskriminacija, primjerice zbog imena ili podrijetla, može imati ozbiljne posljedice, poput velikih poteškoća pri pronalasku stana. Ferda Ataman naglašava da diskriminacija negativno utječe na: sudjelovanje na tržištu rada, društveni život, zdravlje i dobrobit, povjerenje u društvo i osjećaj pripadnosti Njemačkoj.

Najčešći razlog diskriminacije su porijeklo i rasizam

Studija je istražila i zašto ljudi misle da su diskriminirani. Njih 42 posto smatra da je razlog njihovo porijeklo ili rasne predrasude. Gotovo 24 posto navodi spol – uglavnom žene. Drugi razlozi su dob, religija ili bolest. Ipak, najveća skupina su ljudi koji smatraju da su diskriminirani zbog porijekla ili boje kože.

Ataman smatra da je broj slučajeva diskriminacije danas vjerojatno još veći, jer su podaci iz 2022. prikupljeni tijekom pandemije, kada su mnoge institucije bile zatvorene, a ljudi rjeđe mijenjali posao ili tražili stan. Sada želi da se u zakon uključe dodatne kategorije, poput državljanstva, kao osnove za zabranu diskriminacije.

Prema njezinim riječima, Njemačka ima veliki zaostatak u borbi protiv diskriminacije. Primjerice, belgijske vlasti pružaju i pravnu zaštitu žrtvama, dok institucija kojom Ataman upravlja može davati samo savjete. Prema njenoj procjeni, svakodnevna diskriminacija manja je u engleskom govornom području i skandinavskim državama nego u Njemačkoj.

Savezna kancelarija za borbu protiv diskriminacije neovisna je institucija u okviru njemačkog Ministarstva obrazovanja, a Ferda Ataman je od 2022. godine vladina povjerenica za ovo područje.