1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaGlobalno

Dječje fotografije na internetu – podcijenjena opasnost

Thomas Latschan
17. travnja 2023

Roditelji često objavljuju fotografije svoje djece na internetu. I zanemaruju da time krše njihova prava. Francuska tu problematiku namjerava riješiti posebnim zakonom kako bi zaštitila prava djece.

Symbolbild | Rückgang Geburtenrate in Deutschland
Foto: Fabian Strauch/dpa/picture alliance

Rođenje djeteta, njegovi prvi osmjeh, prvi koraci… Roditelji su obično presretni zbog tih ranih prekretnica u životu njihovog potomstva. Ti posebni trenuci često se fotografiraju ili snimaju, a zatim ponosno pokazuju rođacima i prijateljima. To možda ponekad i živcira neke od njih, ali i to prođe, čim se foto-album ponovo vrati na policu za knjige. Međutim, s pojavom društvenih mreža i dječje fotografije se sve češće objavljuju na internetu. To svakako može imati i neželjene posljedice.

Čak 1.300 fotografija prije 13. rođendana

„Često se tu radi o lajkovima ili emojima sa srcem“, kaže Sophie Pohle, koja je u njemačkoj organizaciji za zaštitu dječjih prava Kinderhilfswerk zadužena za medijsko obrazovanje. Ponekad se čak na mreže postavljaju i snimke s prvog ultrazvuka, ali i fotografije s plaže, dječjih rođendana ili polaska u školu. „Načelno ne postoji ništa što do sada nije prikazano“, kaže Pohle.

Djeca se ponekad čak koriste i u reklamne svrhe – neki influenceri s njima reklamiraju kozmetiku ili odjeću za bebe. Pritom treba podsjetiti: svatko ima pravo na svoju sliku. To vrijedi i za djecu, i to posebno za njih.

Bivša engleska povjerenica za zaštitu djece Anne Longfield upozorila je još 2018. u svom izvještaju da na internetu kruži prosječno oko 1.300 fotografija svakog djeteta prije nego što ono napuni 13 godina. Taj fenomen čak ima i svoje ime: „sharenting“ – pojam sastavljen od engleskih riječi „to share“ (podijeliti) i „parents“ (roditelji).

Posljedice objavljivanja fotografija na internetu

Internet nikada ne zaboravlja. Ta rečenica koja se često može čuti u stvari i jest problem, na primjer kada sama djeca nisu zadovoljna svojim fotografijama. „Ono što bi roditelji opisali kao slatko ili medeno, djeci je ponekad vrlo neugodno“, objašnjava Sophie Pohle. „Ako tako nešto dospije u javnost, onda to može postati povod za maltretiranja, uvrede ili komentare mržnje. Čak i kasnije, kod natjecanja za neko radno mjesto, odjel za ljudske resurse firme može „proguglati“ kandidata, pa može nastati problem ako se pronađu neke neugodne snimke.

Kako bi skrenula pažnju upravo na sve te probleme, njemačka blogerica Toyah Diebel 2019. pokrenula je kampanju protiv objavljivanja fotografija djece pod hashtagom #deinkindauchnicht (ni tvoje dijete). Pa kao primjer pokazuje fotografiju kakvu roditelj nikada ne bi objavio da je on na njoj, ali ju objavljuje kada je na njoj njegovo dijete.

Na fotografijama se često vidi ne samo lice djeteta, već́ i njegovo okruženje: dječja soba, kuća, dvorište. Dodatni podaci, kao što su ime djeteta ili datum njegovog rođenja, često se mogu pročitati u opisima fotografije. „Ponekad se te informacije mogu iskoristiti i za donošenje zaključaka o tome gdje dijete živi“, upozorava Sophie Pohle.

Pritom tu nije problem samo zaštita osobnih podataka: „Naravno, uvijek postoji rizik da takve informacije i fotografije dospiju u pogrešne ruke, pa da, na primjer, počnu kružiti među pedofilima.“ Još 2019. godine je online-portal „jugendschutz.net“ („zaštita mladih“), koji su zajednički pokrenule njemačka savezna i pokrajinske vlade, ukazao u svom izvještaju da „ljudi sa seksualnim interesom za djecu koriste Instagram za umrežavanje: fotografije djece se prikupljaju i dijele, a u komentarima i hashtagovima ima seksualnih konotacija“.

Iako su roditelji relativno svjesni da je javno objavljivanje na Facebooku, TikToku ili Instagramu problematično, oni istovremeno često smatraju da su aplikacije kao što su WhatsApp ili Viber relativno privatne i zato tamo nesputano dijele sve. „Najvažnije je to koliko je veliki osjećaj odgovornosti roditelja i što oni čine, na primjer podešavaju li opcije o privatnosti. Odnosno, dijelimo li snimke zaista javno ili samo sa svojim pratiteljima“, kaže Pohle. Pritom se čak ni u privatnoj komunikaciji ne može biti siguran da neka fotografija neće biti proslijeđena dalje bez pitanja.

Francuska želi zakonom regulirati dijeljenje fotografija

Kako bi obuzdala prekomjerno širenje dječjih fotografija, Francuska sada kreće putem koji je jedinstven u svijetu: vlada želi roditeljima zakonom zabraniti da dijele snimke svoje djece na društvenim mrežama bez njihove dozvole. Zakon bi predvidio i pravne korake za rješavanje nesuglasica između roditelja, kao što je zabrana jednom roditelju da objavljuje ili dijeli slike djeteta bez dozvole drugog roditelja. U ekstremnim slučajevima roditelji mogu čak i izgubiti pravo na fotografije svoje djece.

Djeca uče o ponašanju na internetu od svojih roditeljaFoto: Robin Utrecht/picture alliance

Nacrt zakona posebnu pažnju posvećuje „eksploataciji dječjih fotografija na internetskim platformama“. Prihod od komercijalno korištenih dječjih fotografija morat će se uplaćivati na bankovni račun kojim djeca od navršene 16. godine mogu sama raspolagati. Osim toga, u zakon je ugrađeno i pravno provedivo „pravo na zaborav“, prema kojem djeca, ako žele, mogu kasnije tražiti uklanjanje njihovih fotografija i videa s interneta.

Sophie Pohle pozitivno ocjenjuje francuski nacrt zakona zato što, smatra, jača osobna prava maloljetnika koja su utvrđena UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta. „Poanta nije u tome da se općenito zabrani postavljanje dječjih slika na internet, već́ da se spriječi njihovo prekomjerno korištenje i korištenje bez poštovanja na društvenim mrežama“, kaže Pohle.

U drugim zemljama još uvijek nema takvog zakonskog prijedloga kao u Francuskoj. Zato je, ukazuje Sophie Pohle, obrazovanje najvažnije sredstvo za zaštitu djece od neželjenih posljedica dijeljenja njihovih fotografija i videa na internetu – obrazovanje u dječjim vrtićima, školama, na društvenim mrežama, ali posebno obrazovanje samih roditelja.

Obitelji moraju „razvijati zajedničko razumijevanje koje podrazumijeva da se prema vlastitim fotografijama treba odnositi s poštovanjem i odgovornošću“, kaže Pohle. „Jer, najkasnije od trenutka kada dobiju svoj pametni telefon i sama djeca će se naći na društvenim mrežama. A ona će se tamo, naravno, ponašati pod jakim utjecajem onoga kako se to radi u njihovoj obitelji.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi