Pravo na obrazovanje, skrb i zaštita – za djecu u ratnim područjima to često nije ništa više od praznog obećanja. Samo na pet područja na kojima se vode osobito žestoke borbe u Siriji, Iraku, Južnom Sudanu, Srednjoafričkoj Republici i u Jemenu trenutno je 21 milijun djece pogođen ratom i nasiljem.

Skupine poput terorističkih milicija „Islamska država“ (IS) i Boko Haram svjesno ne poštuju načela humanitarnog međunarodnog prava, kako bi na taj način postigli maksimalnu medijsku pozornost u svijetu.

"Djecu se bombardira u njihovim krevetima i školama, otima ih se, ubija, seksualno zlostavlja i novači kao vojnike”, priča Ted Chaiban iz Unicef Internationala. Diljem svijeta svako deseto dijete živi u nekoj zemlji ili regiji koja je pogođena oružanim sukobima. „Između fronti“ odrasta nevjerojatnih 230 milijuna djece. To je i naslov Unicefovog izvještaja za 2015. koji je predstavljen u Berlinu. Organizacija za pomoć djeci na 270 stranica upozorava u kojoj mjeri nesigurnost, mržnja i nasilje uništavaju živote milijuna djece.

Manje donacija

Još nikada nakon kraja Drugog svjetskog rata u svijetu nije bilo tako puno djece izbjeglica kao danas, stoji u izvještaju. I još nikada Unicef nije morao „moljakati“ za novčane donacije kako bi pomogao u konfliktnim regijama. U tekućoj godini će to biti oko tri milijarde američkih dolara. Dvije trećine budžeta doniraju države, a jednu trećinu na raspolaganje stavljaju privatni donatori. Unicef se žali da sve teže uspijeva skupiti novac. „Puno je jednostavnije skupljati donacije za žrtve prirodnih katastrofa nego za ratne izbjeglice iz Sirije“, priča Jürgen Heraeus, šef Unicefa u Njemačkoj. „Ljudi kažu da se i njima može dogoditi neka prirodna katastrofa, imaju tu više razumijevanja nego kod oružanih, ratnih sukoba, s kojima mi nemamo puno veze.“

„Svjetski program za hranu, ali i Unicef smanjili su porcije hrane i zbog nedostatka financija ne mogu ni približno pomoći svoj djeci, mladima i onima kojima je pomoć potrebna“, žali se njemački ministar za pomoć u razvoju Gerd Müller. U protekle dvije godine u izbjegličkim se logorima 70.000 djece rodilo na ceradama, napominje ministar. On se osobno na licu mjesta uvjerio u bijedu u logorima, priča kako ga se dojmio susret s jednom majkom koja je u naručju držala svoje sedmo dijete, a pored nje je sjedio njezin 16-godišnji sin, ratni veteran, koji je u sukobima izgubio obje noge.

Müller kritizira da i u Njemačkoj opada spremnost na donacije za pomoć izbjeglima i prognanima. „Slike prolaze pored nas, mi polako nažalost otupljujemo na to.“ Svjetska zajednica mora reagirati i držati se svojih obećanja, dodaje njemački ministar.

Nastava i psihoterapija

Njemačko ministarstvo za pomoć u razvoju Unicefu je u prošloj godini na raspolaganje stavilo oko 150 milijuna eura za projekte u ratnim i kriznim područjima. Veliki dio tog novca iskorišten je za projekte skrbi ratnih izbjeglica iz Sirije i Iraka. “Samo u Libanonu zahvaljujući našoj suradnji oko 100.000 djece može pohađati školu”, tvrdi Müller. Financijska pomoć u ovoj bi godini trebala “narasti”. Ministar nije htio otkriti o kojem se iznosu radi. Njemačka je jedan od najvažnijih financijera Unicefovog školskog projekta za djecu sirijskih izbjeglica.

Nastava je važna kako bi ta djeca i mladi stekli sliku o svijetu u kojem vlada nada, svijetu koji nije obilježen mržnjom, naglašava Ted Chaiban. Unicef se zato zalaže da djeca dobiju i psiho-socijalnu podršku. Za to su dovoljni jednostavni dječji centri, tretmani se mogu održavati čak i u šatorima. „Njemačka u ovoj godini želi staviti naglasak na jedno težište“, kaže ministar Gerd Müller. On je najavio novu financijsku pomoć i psiho-socijalnu podršku.

Jürgen Heraeus naglašava da šanse za povratkom stabilnosti i mirnim razvojem umnogome ovisi o tome hoće li se mladima ponuditi orijentaciju i posao. “Ako nam ne uspije pomoći ovoj generaciji, ponuditi joj obrazovanje i nadu u budućnost, onda će to postati izgubljena generacija.”