Pravna situacija je jasna: bebe nakon rođenja dobiju njemačko državljanstvo samo ako su otac ili majka (ili oboje) njemački državljani i imaju njemačku putovnicu. Sve druge kombinacije su – komplicirane i nepregledne. Majka djeteta je po njemačkom pravu uvijek rođena majka, a na pitanje očinstva i oca je nešto teže dati odgovor. Po § 1592 Građanskog zakonika biološki otac nije u praksi i pred zakonom automatski otac djeteta.

Otac je, pravno gledajući, ona osoba:
· koja je oženjena s majkom u trenutku rođenja djeteta

· koja, primjerice nakon testa očinstva, pred sudom bude proglašena ocem djeteta

· koja je priznala očinstvo, neovisno o tome je li ta osoba stvarni otac ili ne. Time pred zakonom otac djeteta može biti i „socijalni“ otac, primjerice u jednoj patchwork obitelji – i to sa svim pravima i obvezama

Prevara s lažnim očevima...

Upravo na tim pravnim okvirima se temelji i prevara u velikom stilu koju je otkrila postaja Rundfunk Berlin-Brandenburg (rbb). U više stotina slučajeva muškarci u Berlinu su, kako stoji u izvještajima rbb-a, lažno priznavali očinstvo i za to su dobivali novac od žena koje su podnijele zahtjev za dodjelu azila, često i po nekoliko tisuća eura. Priznavanjem očinstva, stvarnog ili lažnog, bebe tih žena dobiju odmah i njemačko državljanstvo, a time i majke automatski stječu pravo ostanka u Njemačkoj.

"Te pravne posljedice su poželjne ukoliko između djeteta i priznatog oca postoji socijalno-obiteljska veza ili do nje tek treba doći, odnosno ako je priznati otac doista spreman preuzeti odgovornost za dijete“, stoji u obrazloženju „Zakona za bolje provođenje obveze napuštanja zemlje“, koji je Bundesrat (gornji dom Njemačkog parlamenta) usvojio prošlog petka. Budući da cilj zakona, kako mu i ime kaže, nije pojednostavljenje pravila za ostanak tražitelja azila u Njemačkoj, u obrazloženju stoji još i ovo: „Dođe li do priznavanja očinstva ciljano kako bi se stvorile pretpostavke za stjecanje prava za ostanak, onda je to zlorabljenje prava."

Bonski odvjetnik specijaliziran za pitanja oko dodjele azila Michael Heim upućuje na to da se pritom ne „konzumira“ pravo na azil, već pravo o strancima. U intervju za DW, on kaže: „Pravo neke majke da ostane sa svojim djetetom u Njemačkoj ne kaže ustvari ništa o njezinom pravu na politički azil. Pravo boravka je neovisno o pravu na azil, a privremeni azil ne postoji.“

...i posljedice

Posljedice su jasno regulirane zakonom: ukoliko Ured za strance ubuduće zaključi da je neki muškarac neregularno priznao očinstvo, ono neće biti službeno ovjereno. Time beba nema njemačkog oca i nema pravo na njemačko državljanstvo. Majka koja je podnijela zahtjev za azilom u tom slučaju ne stječe pravo na ostanak u zemlji. Osim toga i majka i lažni otac u određenim okolnostima mogu računati i s kažnjavanjem – zbog lažiranja službenih dokumenata primjerice ili kršenja Zakona o strancima.

Martin Steltner iz Državnog odvjetništva u Berlinu priča o porastu broja zloporaba proteklih mjeseci. Za rbb on je rekao: "Postoje slučajevi u kojima su neke osobe priznale očinstvo i za više od deset beba.“

Ako navodni otac živi od socijalne pomoći, država preuzima i skrb oko djeteta. Jednu stvar lažni očevi pritom su previdjeli: oni su skrbnici te djece, podjednako dugo kao i svi drugi očevi. Ukoliko npr. pronađu posao i ne budu primali više socijalnu pomoć, oni godinama moraju možda platiti i više novca za skrb o djeci nego što su ga dobili od majki za preuzimanje lažnog očinstva.

Neonacist i Vijetnamka

Kako bi Ured za strance uopće mogao zaključiti je li očinstvo priznato samo kako bi se zauzvrat dobio novac (odnosno pravo boravka u Njemačkoj za majku), potrebne su mu informacije – npr. od osobe pred kojom navodni očevi i formalno priznaju da su očevi tih beba. Za te osobe, to može biti primjerice javni bilježnik, u praksi to znači da moraju reagirati na moguću (očitu) prevaru.

A da to nije uvijek baš tako jednostavno, pokazuje i slučaj o kojem javlja rbb: jedan 28-godišnji Berlinčanin je izjavio da je otac bebe koju je rodila jedna Vijetnamka, iako on očito nije baš previše simpatizirao osobe iz inozemstva. Na svojoj stranici na Facebooku taj je čovjek demonstrirao simpatije s NPD-om (desno-ekstremna stranka, nap. red.) i već je nekoliko puta bio osuđen zbog nošenja protuustavnih simbola. Kada je reporterka rbb-a pozvonila na njegova vrata, on je odgovorio žestokim prijetnjama preko „parlafona".

Puno slučajeva zloporabe

Annegret Korff, glasnogovornica Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, govori o četveroznamenkastom broj slučajeva zloporabe godišnje u cijeloj Njemačkoj. Ta „oprezna procjena" ministarstva počiva na informacijama pojedinih ureda za strance. Novi zakon ona u intervjuu za DW naziva „preventivnim postupkom koji štiti Ustav, kako se ponašanje koje uključuje zloporabu prava ne bi nagradilo dodjelom prava boravka u Njemačkoj".

Odvjetnik Heim je drugačijeg mišljenja: „Posljedica je da se osobne podatke ljudi koji traže zaštitu preko Saveznog ureda za borbu protiv kriminala smije slati službama neeuropskih država. Tako se u korijenu siječe svako povjerenje bjegunaca u povjerljivost njemačkog postupka za dodjelu azila."

Bundestag je usvojio novi zakon, Bundesrat ga je podržao. Čim savezni predsjednik Steinmeier potpiše zakon, on može stupiti na snagu – i tako spriječiti buduće prevare.