Prije 300 godina, 12. kolovoza 1712. godine, njemački knez izbornik Georg Ludwig od Hannovera proglašen je u odsustvu engleskim kraljem: dobio je ime George I. On je jedini mogući nasljednik britanske krune i time prvi Nijemac koji će biti na britanskom prijestolju.

Bez manira

Njegovi britanski podanici u početku nisu bili oduševljeni. Tek dvije godine nakon proglašenja, kralj stupa na englesko tlo i u listopadu 1714. je okrunjen. Unaokolo se pojavljuje s dvije ljubavnice, jedva da govori engleski i nema baš neke manire. Navodno je (upravo zbog njega) postojalo uputstvo u jednom protokolu da ne bi trebalo sluge gađati komadima pečenja.

Ipak, Britanci su uskoro primijetili da George I. uspješno vlada. Ugušio je dva škotska ustanka, uveo dvostranački sustav koji važi do danas, izgradio dobru ratnu mornaricu i proširio britanski imperij.

George II. i George III.

Njegov sin George II. Britancima je ostavio nacionalnu himnu „God Save The King" ili kasnije „God Save The Queen". A njegov sin George III. je prvi kralj njemačkog porijekla koji je rođen u Engleskoj i govorio engleski kao materinji jezik. On je za ženu uzeo njemačku princezu Charlotte von Mecklenburg-Strelitz. S njom je imao 15-ero djece.

George III. je bolovao od poremećaja metabolizma koji je doveo do teških psihičkih smetnji. To sve više ograničava njegovu sposobnost za vladanje. Njegova „mentalna bolest" mu je donijela nadimak „ludi".

George IV. – srozavanje ugleda

Njegov najstariji sin bio je pravi dandy. Još za očeva života 1820. okrunjen je kao George IV. Njegov razuzdani život ga je kod podanika učinio neomiljenim. Nazvali su ga „debeli".

Kada je umro Britanci nisu tugovali, jer je svojim rasipništvom i ekscentričnim ponašanjem teško narušio ugled kraljevske kuće. Nije imao neku posebnu političku ostavštinu, ali je izgradio kulturno dobro prvog reda – Buckinghamsku kuću je proširio u Buckinghamsku palaču. A u odmaralištu Brighton je podigao velebni Kraljevski paviljon.

Kraljica Viktorija i kralj Albert

Godine 1837. je Georgea IV. naslijedila njegova rođakinja Viktorija. Iako je rođena u Engleskoj, maternji jezik joj je bio njemački. Udala se za svog rođaka, njemačkog princa Alberta von Sachsen-Coburg i Gotha.Britanci su mu se podsmjehivali – što će naša kraljica s njemačkim provincijskim knezom? Uskoro će promijeniti mišljenje.

Albert se zalagao za podanike. Kažu da je on u Engleskoj uveo njemački običaj postavljanja božićne jelke. Doveo je i prvu svjetsku izložbu 1851. u London, reformirao državnu upravu i građevinarstvo u kraljevini.

Albert je dao doprinos povećanju ugleda kraljevske obitelji. U Londonu mu je podignut raskošan spomenik, postoji i Albertov most, a njegovo ime je u imenu jedne od najčuvenijih koncertnih dvorana na svijetu – Royal Albert Hall.

„Baka Europe"

Viktorija je rodila devetoro djece i preuzela uglavnom reprezentativne dužnosti. Vanjskopolitički utjecaj temeljila je na obiteljskim vezama sa skoro svim važnijim kraljevskim kućama Europe. Djeca su sklapala brakove s predstavnicima važnih kneževskih obitelji. Stoga ne treba čuditi da su mnogi aktualni vladari u Europi njezini potomci: danska kraljica, norveški kralj, švedski kralj, bivši španjolski kralj i Elizabeta II.

Viktorija je dobila nadimak „baka Europe". Bila je na prijestolju 64 godine, po trajanju vladavine prestigla ju je 120 godina kasnije jedino njezina praunuka Elizabeta II.

Od Sachsen-Anhalta do Windsora

Viktorija umire 1901. Njen najstariji sin Eduard VII. nasljeđuje krunu i time je prvi engleski kralj iz njemačke kneževske kuće Sachsen-Anhalt i Gotha. Njega 1910. nasljeđuje njegov sin George V. I njegova supruga je njemačkog porijekla: Maria von Teck – Kraljica Mary.

U Prvom svjetskom ratu Njemačkom vlada car Wilhelm II., a Britanijom kralj George V. – bliski rođaci. U Engleskoj je naglo porasla antipatija prema svemu njemačkom, na Njemačko carstvo se gleda kao na glavnog agresora. George V je 1917. odlučio svojoj njemačkoj kraljevskoj kući u Britaniji dati novo ime – Windsor. Tako se kraljevska kuća zove do danas. Slično su učinile i druge engleske aristokratske obitelji njemačkog porijekla. Iz jedne od njih potječe princ i Filip, muž kraljice Elizabete.

Kraljevska porodica i nacisti

Georgeov sin Eduard VIII. postaje kralj 1936. Iz ljubavi prema Amerikanki Wallis Simpson, koja u tom trenutku iza sebe ima dva razvoda, on se odriče prijestolja. Njegov brat Albert preuzima krunu i postaje George VI.

Hitler je od 1933. na vlasti, a u nacističkoj Njemačkoj su brojni rođaci engleske kraljevske kuće. Eduard pokazuje simpatije za njemačke naciste, postoji fotografija na kojoj se on sa suprugom i širokog osmijeha rukuje s Hitlerom.

Prije nekoliko godina je pronađen komadić filmske trake na kojoj se vidi kako Eduard s dvije djevojčice vježba Hitlerov pozdrav. Djevojčice su Margaret i – Elizabeta, buduća kraljica. Britanci se danas nerado prisjećaju simpatija kraljevske obitelji prema nacistima i, ako je moguće, tragove tih veza drže pod ključem.

Koliko je njemačkog u kralju Charlesu III.?

Majka kraljice Elizabete je bila Britanka, pa je kraljica samo jednim dijelom bila njemačkog porijekla, iako je cijeli život pokazivala njemačke vrline – disciplinu i svijest o dužnosti. Njen suprug Filip imao je uglavnom njemačke pretke i govorio je tečno njemački. On je doduše odbacio svoju njemačku plemićku titulu.

Njegov sin Charles III. u svom rodoslovu ima otprilike polovicu njemačkih predaka. S prvom suprugom Dijanom ima dva sina, Williama i Harryja. Supruga princa Williama, Kate, nema njemačke pretke, a supruga njegovog brata Harryja, Meghan, je kćerka Amerikanca irskih korijena no navodno ima i neke njemačke pretke.

Malo je vjerojatno da će se na englesko prijestolje opet popeti netko njemačkog porijekla. Ipak, postoji njemački potomak engleskih monarha. Riječ je o ženi koja se zove Karin Vogel. Na listi potencijalnih nasljednika krune ona je na mjestu 4.973. Među njenim precima je George I., prvi britanski kralj koji je došao iz Njemačke.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu