Ilegalne apoteke koje svoju ponudu nude preko interneta sve se više koncentriraju na mlađu publiku, odnosno mlađe potencijalne kupce. Kako stoji u najnovijem izvješću Vijeća za kontrolu droge pri Ujedinjenim narodima, vlasnici ovih apoteka sve više koriste razne društvene mreže u internetu za reklamiranje i otvorenu ponudu svojih proizvoda. Isto tako, prema istraživanju spomenutog Vijeća, čak jedna četvrtina svakodnevnih spam-mailova sadrži reklame za kojekakve lijekove i apoteke u internetu preko kojih se roba može dobiti znatno jeftinije. Budući da pri tome ilegalni trgovci kopiraju i službene simbole i oznake poznatih i renomiranih proizvođača, prosječnom potrošaču je u pravilu teško utvrditi je li riječ o originalnom proizvodu ili nije. Naručeni lijekovi (čak i koji se obično ne mogu dobiti bez recepta) do kupca dolaze poštom.

„Ilegalne apoteke u internetu ne kontroliraju se dovoljno konzekventno, iako je čak oko 50 posto lijekova koji se ovim putem mogu naručiti opasno po zdravlje. Riječ naime nije o originalnim proizvodima već vrlo često o vrlo jeftinim plagijatima“, riječi su Carole Lander, zastupnice Njemačke u Vijeću za kontrolu droge pri UN-u. Po njezinom mišljenju, najveća opasnost po ovom pitanju dolazi iz Indije, SAD-a, Kine i Poljske. U ovim zemljama se prema izvješću spomenutog Vijeća ilegalni lijekovi proizvode u najvećim količinama.

U Afganistanu i dalje cvjetaju makovi

U godišnjem izvještaju UN-ovog Vijeća za kontrolu droge stoji međutim i gdje se određene droge proizvode i na koji način dolaze do svjetskog tržišta. I ovoga puta je glavna zemlja „proizvođač“ – Afganistan. „Nakon što je prošle godine najezda kukaca štetočina uništila u velikoj mjeri žetvu maka čime je bila osjetno smanjena proizvodnja opiuma, morali su ustvrditi da su time sada samo porasle cijene ove droge na ilegalnom tržištu. Time je naravno porasla i motivacija lokalnih uzgajivača. Sada makova polja u Afganistanu nalazimo i na onim područjima gdje ih prije uopće nije bilo“, objašnjava Carola Lander. Ona dodaje kako je u ovoj zemlji primijećen i porast uzgoja kanabisa, iako se i on kao i mak zapravo nalazi na popisu zabranjenih biljaka u Afganistanu. „No, s druge strane moramo reći da su lokalne vlasti pojačale kontrolu i kažnjavanje, ali u kolikoj mjeri će ovakva situacija ostati i dalje i nakon povlačenja međunarodnih trupa ISAF-a iz Afganistana, to je sada teško procijeniti“, naglašava Lander.

Svi putovi vode preko Afrike

Što se tiče putova kojim se koriste krijumčari drogom, prema navodima Vijeća UN-a, oni su i 2011. godine vodili najčešće preko afričkog kontinenta. Južnoamerički kokain uglavnom je do Europe dolazio preko zemalja zapadne Afrike, dok je heroin svoj put do europskih potrošača nalazio preko područja istočne Afrike. „U Keniji i Tanzaniji su prošle godine zaplijenjene rekordne količine heroina. Samim time je uvelike porasla i konzumacije droge (prije svega kanabisa) na ovom području“, navodi Carola Lander. Ona dodaje kako je zabilježen i porast krijumčarenja amfetamina iz Afrike u druge zemlje.

U izvješću nadalje stoji kako su u porastu i razna kriminalna djela počinjena uz pomoć raznih opijata. Počinitelji primjerice, u kafićima ili noćnim klubovima žrtvama potajno u piće dodaju droge (u pravilu prepravljene tako da nemaju niti mirisa niti okusa) i kada ove padnu u san, počinitelji ih ili opljačkaju ili siluju ili – i jedno o drugo.

Autorica: Nina Werkhäuser / Ž. Telišman

Odg.urednik: Anto Janković