Lockdown je upropastio umjetničko stvaralaštvo. „Ohrabrujuće“ riječi političara da će „scena“ već nekako naći kreativna rješenja u toj situaciji, zvučale su prilično isprazno. Mnogi umjetnici i umjetničke institucije su se našli u financijskom vakuumu. Ima ljudi poput glumca i pjevača Toma Schillinga, koji je rekao da u „ekstremnim situacijama ili tragedijama osjeća izvjesnu radost" i da mu je proljetni lockdown „naprosto dao krila“. Ali većina ipak ne uživa u situaciji i pokušava se izvući na različite načine kako bi uopće profesionalno preživjela.

Koncerti

„Higijenski koncept" – to je jedan od pojmova koji su obilježili umjetnost „uživo" u 2020. Riječ je o uvjetima u kojima je poslije proljetnog lockdowna počelo održavanje koncerata. Koncertne hale ali i prostori na otvorenom su otvoreni – ali za mnogo manji broj gledatelja od uobičajenog, uz nošenje maski i držanje razmaka. Takvi koncerti su izazvali oduševljene reakcije jer je publika bila željna zajedničkog uživanja u glazbi. Kuće poput Hamburške filharmonije su napravile posebne programe izvođenja kako bi se izbjegao svaki kontakt među gledateljima različitih koncerata. Ali problem je u tome što je izostala bilo kakva relevantna zarada.

Uživo – preko interneta

Gledanje filmova ili koncerata preko interneta u realnom vremenu (streaming) je omiljenije nego ikad. „Netflix" je kao servis koji to omogućava zabilježio pravi bum. Ali ima i drugih primjera. Ubrzo po početku lockdowna, berlinski klubovi su se dogovorili da događaje koje organiziraju prenose preko interneta. Tako su dee jayevi izvodili u klubovima svoje programe – pred praznim podijima za ples.

Slično su postupili i mnogi orkestri širom sveta. Slavni pijanist Igor Levit je prenosio koncerte iz svoje dnevne sobe a umjetnik Aleksandar Iskin je montirao kameru zahvaljujući kojoj su gledatelji na internetu tijekom punih 50 dana mogli pratiti njegov rad.

Virtualna realnost

Gradsko kazalište u Augsburgu je svoje predstave snimalo u tehnici koja omogućava trodimenzionalno gledanje kod kuće – uz pomoć specijalnih 3D-naočala. To je moguće i kao direktan prijenos, a naočale se mogu iznajmiti direktno od kazališta – i za čitavu sezonu 2021. Tu postoji čak i mali „višak vrijednosti“ – mogućnost virtualnog gledanja iz svakog ugla jer je riječ o tehnici koja pokriva kompletan prostor od 360 stupnjeva. I muzeji su počeli nuditi servis u vidu virtualnog razgledanja eksponata.

Korona u umjetnosti

Događaji nakon proglašenja pandemije su svakako postali i motiv umjetnika. Kuća umjetnosti u Bregenzu je još ljetos pozvala slikare i kipare da na svoj način „odgovore" na temu: „Nezaboravno vrijeme". Neki su poslali dela inspirirana aktualnom krizom, a neki starije radove koji se uklapaju u temu.

Rječnik

I jezik je kultura - svi veliki društveni događaji nalaze svoj odraz u rječniku kojim se služimo. „Higijenski koncept“, „karantena", „epidemiologija", na primjer, riječi su koje su postojale i prije korone, ali je njihova upotreba u 2020. postala hiperinflatorna. „Aerosoli", „zoom-party", „lockdown", ali i riječi poput „brnjica“, „kovidiotija“ ili „plandemija“, postale su izraz određenog stava ili sarkastični opisi situacije.