Najprije je 27.rujna na parlamentarnim izborima njemačka kancelarka ostvarila rezultat koji joj daje mogućnost da i u iduće četiri godine vodi ne samo njemačku politiku i već i daje veliku utjecaj na politiku Europske unije, a dio te politike uključuje i članstvo Hrvatske u Europsku uniju. Merkel će iduće četiri godine voditi njemačku s novim partnerima, liberalima koji su tradicionalno naklonjeni Hrvatskoj.

Irsko « DA » na referendumu

Duga dobra vijest za Hrvatsku ali i za EU je irsko « da » Lisabonskom sporazumu na referendumu čiji je rezultat iznenadio sve. Čak dvije trećine Iraca smatralo je da Lisabonski sporazum sada treba prihvatiti. Ne samo zato što su Irci od EU-a dobili jamstva da zadrže svoju neutralnost te porezne i socijalne zakone već i zato što su Irci svjesni da bi bez Unije u ovoj financijskoj i gospodarskoj krizi završili vjerojatno kao i Island, na rubu državnog bankrota.

S ovako dobrim rezultatom u Irskoj češki predsjednik Vaclav Klaus imat će problema odugovlačiti sa svojim potpisom nakon što češki ustavni sud donese odluku na najnoviju tužbi čeških senatora protiv Lisabonskog sporazuma.

Torijevci – čimbenik nestabilnosti

Jedini čimbenik nestabilnosti stvaraju britanski torijevci čiji predsjednik David Cameron prijeti da će, kada iduće godine na parlamentarnim izborima pobijedi, što je prema anketama lako moguće, Britance pozvati da na referendumu odluče o Lisabonskom sporazumu.

No postavlja se pitanje o čemu to još Britanci žele odlučivati ako je cijela Europska unija već prihvatila Lisabonski sporazum i to ako i posljednja članica, Češka, prihvati novi europski ugovor prije nego Cameron preuzme vlast u Velikoj Britaniji?

Slovenska deblokada i irski referendum

Vrlo bitno je da je Hrvatska nastavila pregovore i to na dan irskog referenduma, a deblokada od 11 poglavlja jamči Hrvatskoj polet koji je potreban da završi pregovore do početka iduće godine. Deblokada se dogodila i samo dan prije četvrte godišnjice otvaranja pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom.

Dobro je da ubrzo nakon deblokade slijedi i izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske, zajedno s dokumentom o strategiji proširenja Europske unije. Hrvatska zasigurno može očekivati pohvale za ostvareni napredak i nastavak priprema za članstvo unatoč gotovo jednogodišnjoj slovenskoj blokadi. U nacrtu izvješća o Hrvatskoj govori se o pregovorima s Hrvatskom koji ulaze u završnu fazu.

Izvješće o napretku Hrvatske i strategija proširenja EU-a

Ipak, od Hrvatska se i u samoj završnici traži vrhunska koncentracija, maksimalni angažman i golemi napori oko reformi na području pravosuđa i temeljnih prava. I dalje nakritičnija je Komisija oko pitanja vezanih uz neovisnost i učinkovitost sudstva, zatim borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i prava manjina, povratak izbjeglica te suđenja za ratne zločine. Prisutna je još uvijek i kritika Komisije na račun reforme javne uprave. Zasigurno se može očekivati i upozorenje hrvatskim vlastima da omoguče pristup svim dokumentima koje traži Haški sud.

Sa sada otvorenih 28 i privremeno zatvorena 12 poglavlja Hrvatska je otvorila put prema cilju, članstvu u EU, i sada je vrlo realno da će do sredine iduće godine završiti tehnički dio pregovora te započeti posljednju fazu, a to je ratifikacija hrvatskog pristupa Europskoj uniji.

Nastavak proširenja EU-a

Što se tiče daljnjeg proširenja Europske unije, ono će dobiti na važnosti, ali i potpori unutar Europske unije kada se prvo, usvoji i na snagu stupi Lisabonski sporazum i drugo, kada se europska ekonomija stabilizira i oporavi nakon financijske i gospodarske krize. No i dalje će ostati aktualno pitanje, kojim zemljama je mjesto u EU. Oko Turske, pa i Ukrajine a pogotovo kavkaskih zemalja Europska unija je podijeljena, dok oko država jugoistočne Europe nema dvojbe da je njima mjesto u Uniji. Jedino pitanje je kada će one postati članice. Za Hrvatsku je vrlo izgledno članstvo u Uniji za dvije godine.

Autor : Alen Legović, Bruxelles