„Sadržajno gledano, potpuno nespektakularno“ – tako pravnik i islamolog Mathias Rohe opisuje propis koji je nedavno izazvao pomutnju. Rohe savjetuje političare, a nekoć je bio član prve Njemačke islamske konferencije. Na koji propis misli?

Radi se o sjevernoj njemačkoj saveznoj državi Schleswig-Holstein i ugovoru između pokrajinskog Ministarstva obrazovanja i jedne od najvećih islamskih udruga u toj pokrajini. Ugovor predviđa mogućnost posebnog dopusta za zaposlenike islamske vjeroispovijesti na određene islamske blagdane.

Ogorčenje zbog „dodatnih slobodnih dana"

Sporazum je izazvao žestoku raspravu. Najveći njemački tabloid Bild objavio je tekst pod naslovom: „U Schleswig-Holsteinu: Muslimani dobivaju dodatne slobodne dane". 

List Die Welt, koji kao i Bild izdaje izdavačka kuća Springer, također je govorio o „dva dodatna muslimanska praznika" u Schleswig-Holsteinu. Welt TV je predstavio islamsku znanstvenicu Susanne Schröter, koja je govorila o „dva dodatna praznika samo za muslimane". Dodala je da i muslimani imaju slobodno na kršćanske praznike, što bi, prema njoj, u budućnosti moglo staviti u nepovoljan položaj „one koji nemaju dodatne praznike".

U Njemačkoj nema „dodatnih praznika" za muslimane, objašnjava glasnogovornik pokrajinskog Ministarstva obrazovanja u Kielu. Ministarstvo navodi da ugovor s Pokrajinskom udrugom islamskih kulturnih centara u sjevernoj Njemačkoj (VIKZ LZ Norddeutschland) jasno regulira trenutnu praksu, ali ne uvodi novi zakon.

U Njemačkoj je zakonski regulirano koje dane većina zaposlenika ima slobodno. Samo je jedan dan, 3. listopada, reguliran na saveznoj razini i vrijedi za cijelu Njemačku.

Savezne države imaju različita pravila za državne praznike

Savezne države same određuju ostale praznike, koji uglavnom odražavaju vjerske tradicije. To komplicira mnoge propise.

Na prvi i drugi dan Božića, Uskrsni ponedjeljak i Duhove svi zaposleni u Njemačkoj imaju slobodno. Tijelovo, važno samo za katolike, slobodan je dan samo u saveznim državama s velikom katoličkom populacijom. Tako je i protestantski praznik Dan pokajanja i molitve u studenome državni praznik u pokrajinama s većim brojem protestanata. 

Tijelovo nije državni praznik u Schleswig-Holsteinu, ali katolik koji ne želi raditi taj dan, već prisustvovati crkvenim obredima, može zatražiti neplaćeni izvanredni dopust od poslodavca.

Tako je sada u Schleswig-Holsteinu i kad su u pitanju dva islamska blagdana – prvi dan Ramazana i prvi dan Kurban-bajrama. Državni službenici, zaposlenici i školska djeca mogu biti „oslobođeni rada“ tih dana, objašnjava ministarstvo. To je u skladu sa Zakonom o nedjelji i blagdanima te Zakonom o školama.

Vjerske slobode

Pravni stručnjak i islamolog Mathias Rohe je u intervjuu za DW nazvao ovaj sporazum „potpuno nespektakularnim u smislu blagdanskih propisa" jer uključuje pravnu praksu koja je već uobičajena. Time se „na odgovarajući način priznaje temeljno zaštićena vjerska sloboda muslimanskog stanovništva“. To pojašnjenje pomaže vlastima i organizacijama jer „detalji pravne prakse nisu široko poznati“.

Školska djeca mogu dobiti slobodno za vjerske blagdane

Za škole je nadležan Sekretarijat Stalne konferencije ministara za obrazovanje i kulturu saveznih pokrajina (KMK) u Berlinu. Sekretarijat KMK upućuje na pravila pojedinih pokrajina i daje objašnjenja.

U pravilu, učenici mogu dobiti slobodno radi proslave vjerskih blagdana. Primjerice, Bavarska priznaje pet židovskih blagdana, što je preko deset školskih dana; dva blagdana od četiri školskih dana za muslimansku djecu, te sedam blagdana od sedam školskih dana za pravoslavne kršćane.

Ponekad se, primjerice u Hamburgu ili Porajnju-Falačkoj, priznaju i alevitski praznici. U Tiringiji u istočnoj Njemačkoj priznaju se samo kršćanski praznici. „Međukulturni kalendar“ Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) daje smjernice o glavnim vjerskim praznicima važnim za obitelji s migrantskom pozadinom.

To pokazuje da su pravila u školskom sektoru detaljnije uređena nego u sektoru zapošljavanja, gdje je Schleswig-Holstein poduzeo ovaj korak. Slična pojašnjenja postoje i u saveznim državama s većim brojem muslimanskih građana, poput Sjeverne Rajne-Vestfalije i Berlina.

Institut Tikvah, koji se bavi židovskim pitanjima, potiče savezne države da prilikom planiranja ispita vode računa o važnimžidovskim blagdanima.

Središnje vijeće muslimana: Nema povlaštenog tretmana

Predsjednik Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj (ZMD) Abdassamad El-Yazidi pozdravlja pojašnjenja: „Nije riječ o povlaštenom tretmanu muslimana“, rekao je za DW, već o mogućnosti korištenja godišnjeg odmora ili traženja neplaćenog dopusta na vjerski značajne dane, „na što imaju pravo i članovi drugih nekršćanskih vjerskih zajednica“.

Zabrinjava ga što neki akteri i mediji koriste ovakve prilike za jačanje predrasuda prema muslimanskim građanima. Zaključuje kako je potreban pošten suživot u raznolikom društvu.

List Bild se ponovno bavio tim pitanjem nekoliko dana kasnije u članku s naslovom: „Uzbuna zbog vladine objave: Dodatni praznici za muslimane? Evo što se krije iza toga“. U tekstu stoji: „Ovo ne rezultira nikakvim prednostima u zakonu o radu za muslimane."