Tijekom dana su postojale opravdane sumnje hoće li biti postignut ikakav dogovor. Ali u noći u dva sata i 45 minuta su se pred novinarima u Kancelarskom uredu ipak pojavila tri dobro raspoložena muškarca: savezni kancelar Olaf Scholz, hessenski premijer Boris Rhein i donjosaski premijer Stephan Weil i posljednjim još preostalim novinarima veselo doviknuli „dobro jutro".

I svakome tko je probdio ovu noć Scholz je odmah poručio da to nije bilo uzalud. Bio je to „povijesni trenutak", rekao je Scholz pozdravljajući činjenicu da su se sve razine države uspjele dogovoriti: „Naš zajednički cilj je ograničiti neregularnu migraciju."

Manje euforični predsjednici pokrajinskih vlada

Hessenski premijer i predsjednik konferencije pokrajinskih premijera Rhein nije bio tako euforičan. „Naravno da se moglo postići više sa stajališta jednog kršćansko-demokratskog premijera", rekao je on, ali je naglasio: „Napravili smo dobar korak naprijed, s time smo zadovoljni."

Pokrajinski premijeri iz stranaka Unije CDU i CSU doveli su do toga da je susret saveznog i pokrajinskih premijera počeo tri sata kasnije. Oni su pred početak sastanka iznijeli nove prijedloge, što je otvoreno kritizirao donjosaski premijer Stephan Weil (SPD). Kršćansko-demokratski premijeri su, među ostalim, htjeli postići da se zahtjevi za azilom mogu obrađivati i u drugim zemljama, izvan EU-a. Osim toga zahtijevali su smanjenje novčane pomoći izbjeglicama.

Na kraju ipak kompromis

Vodile su se žučne rasprave, djelomice i u manjim skupinama. Nije postignut dogovor pa su premijeri iz stranaka Unije na sastanak u Kancelarski red došli s prijedlogom dodatne izjave. Kašnjenje i nesloga nisu bili dobri uvjeti za postizanje sporazuma. Ipak, u završnoj izjavi se kaže da treba biti preispitana mogućnost obavljanja postupaka za dodjelu azila u trećim zemljama.

Za tu formulaciju se zauzeo kancelar, ali je na konferenciji za novinare ipak bio sumnjičav: „Na kraju dana se mora pronaći nekoga s kim se to može provesti. To nije lako. Osim toga ima čitav niz otvorenih pravnih pitanja, zato smo se dogovorili da to bude preispitano." Preispitivanje znači da to ne mora nužno biti provedeno. Ali, kršćansko-demokratskim premijerima je ta formulacija zasad bila dovoljna.

Glavno pitanje je financiranje

U središtu pozornosti pregovora je ionako bilo pitanje financiranja. Ta tema je na dnevni red došla tek oko ponoći. Pokrajine su prije sastanka zahtijevale od savezne vlade da se jače uključi u snošenje troškova azila. I postignut je dogovor da pokrajine dobivaju potporu od savezne vlade ovisno o broju tražitelja azila.

Pokrajine su prvotno zahtijevale 10.500 eura godišnje za svakog tražitelja azila. Na kraju je ipak postignut dogovor o isplati 7.500 eura za svakog tražitelja azila. Uz to bi savezne pokrajine i općine trebale biti rasterećene promjenom potpore koju daju izbjeglicama. Tako će biti uračunato i zbrinjavanje u zajedničkim smještajima. Osim toga tražitelji azila neće više imati pravo na punu socijalnu pomoć nakon 18 mjeseci nego tek nakon 36 mjeseci. Uz to će i prehrana u državnim smještajima biti uračunavana u ukupni iznos pomoći. A umjesto isplate novca u gotovini bit će uvedene kartice kojima će izbjeglice moći plaćati u Njemačkoj, ali neće dobivati novac koji neki šalju u domovinu.

Odakle će doći novac?

Donjosaski premijer Weil govori o rasterećenju od oko 3,5 milijarde eura i hvali postignuti dogovor sa saveznom vladom. Ali, ostaje pitanje, kako će savezna vlada to financirati? Savezni kancelar Scholz na to pitanje odgovara pragmatično: „Najbolje bi bilo naravno kad bi broj tražitelja azila koji dođu u Njemačku i čiji zahtjevi za zaštitom nemaju opravdanja bio smanjen." Zvuči jednostavno, ali ostaje komplicirano.

aj/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu